Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, najsankcioniraniji je političar na Zapadnom Balkanu, prema izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC).
Dodik je jedini pojedinac u regionu koji je dvaput bio meta finansijskih sankcija SAD-a, dok su i njegovi bliski saradnici, uključujući njegovu djecu, takođe podložni sankcijama.
Izvještaj, objavljen početkom sedmice, istražuje efikasnost sankcija na Zapadnom Balkanu i uticaj na političke, ekonomske i društvene tokove u regionu.
Sankcije su posebno uticale na pojedince, kompanije i političke strukture u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, te su dovele do značajnih ograničenja u pristupu finansijskim uslugama za sankcionirane ličnosti.
Ko je najaktivniji u uvođenju sankcija?
SAD i Velika Britanija su najaktivnije u uvođenju sankcija, a ove mjere su najčešće usmjerene protiv onih povezanim s korupcijom, organiziranim kriminalom i političkom destabilizacijom.
U Bosni i Hercegovini, na primjer, sankcionirani pojedinci, uključujući Dodika, nastavljaju obnašati ključne političke funkcije, dok javnost često ne izražava otvoreno nezadovoljstvo zbog tih mjera.
U nekim slučajevima, sankcionirani političari postaju simbol otpora zapadnim uticajima, čime jačaju svoju političku poziciju.
Izvještaj ističe da sankcije nisu uvijek efikasne u postizanju svojih ciljeva, jer pojedinci povezani sa sankcioniranim liderima nastavljaju poslovati sa državnim institucijama i ostvarivati milionske ugovore.
U Srbiji i na Kosovu, na primjer, sankcionirani pojedinci često zadržavaju značajan uticaj unatoč sankcijama, dok se u drugim dijelovima Balkana ovi pojedinci suočavaju s političkom izolacijom.
U izvještaju se također naglašava da sankcije, iako imaju cilj kažnjavanja, služe i kao alat za pritisak na političke reforme i odgovornije ponašanje, naročito u odnosu na borbu protiv korupcije.
Iako njihova efikasnost može varirati, sankcije ostaju ključni instrument međunarodnih politika za stabilizaciju regiona i suzbijanje destabilizirajućih aktivnosti.
Dr. Safet Mušić, istraživač na ovom projektu, smatra da je ovo prvo regionalno istraživanje o uticaju sankcija na sigurnost na Zapadnom Balkanu i da ono nudi značajan uvid u dinamiku sankcija.
On također ističe da je posljednja decenija donijela povećani interes SAD-a i Velike Britanije za stabilizaciju Balkana putem sankcija.
Iako sankcije imaju svoje nedostatke, zaključuje Mušić, one ostaju vitalna komponenta u međunarodnim naporima za očuvanje stabilnosti na Zapadnom Balkanu, a izvještaj poziva na veću transparentnost i bolju implementaciju kako bi se povećala njihova efikasnost u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
RTV Slon/FENA
