Direktor Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH Edin Dilberović je u intervjuu za Fenu kazao da proces evropskih integracija nema alternativu, te da treba učiniti sve kako bi BiH što prije postala punopravna članica Evropske unije.
On je kazao da je donesen niz zakona koji spadaju u kategoriju takozvanih sistemskih zakona, koji se nalaze u 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
– Ključni je izmjene i dopune Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Zatim su tu izmjene i dopune Zakona o ombudsmenima, izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Tu je i saradnja sa Europolom. Potom, izmjene i dopune Zakona o strancima – naveo je Dilberović, koji 2. oktobra završava mandat na poziciji direktora DEI-a.
Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina, nakon što je dobila mišljenje Evropske unije, dobila 14 prioriteta u kojima je jasno definirano ono što moramo ispuniti.
Po njegovim riječima, Evropska komisija je zainteresirana za formu koja ne podrazumijeva samo ispunjenje, nego ozbiljnost na putu ispunjenja onoga što se od nas traži.
– Za sada idemo dobrim koracima i nadam se da će se tako i nastaviti. Kad govorimo o zakonima, ostaje ključno i dalje Zakon o sudovima BiH, koji je uslov, koji je prioritet i oko kojeg će sigurno EU zauzimati stav kada bude donosila sud u budućnosti o onome što je ispred BiH – šta je do sada urađeno, a šta nije. To je ono što bi mogli u ovom posljednjem periodu definirati kao istinski napredak na putu evropskih integracija i onoga što je vezano uz 14 prioriteta – kazao je Dilberović.
Upitan u vezi izbornog zakonodavstva, odgovorio je da su izbori prikazani kao jedan od segmenata, „unapređenje izbornog procesa u svakom pogledu, koji ne podrazumijeva samo izmjenu izbornog zakonodavstva, nego podrazumijeva i legitimnost izbora i kontrolu izbornog procesa i sprečavanje krađe“.
– Tako da je široko postavljeno. Govorimo o demokratizaciji cijelog procesa i unošenje onoga što je EU definisala kao neke svoje vrijednosti – naveo je Dilberović.
S druge strane, dodao je on, tu je niz ekonomskih reformi koje su prijeko potrebne, reforme u sigurnosnom sektoru, a jedna od njih je Europol, ali je i niz drugih.
– Znači, rad sa MONEYVAL-om, da BiH ponovno ne bi došla na neku sivu ili crnu listu kada su međunarodna plaćanja u pitanju. Niz je obaveza koje BiH, ne samo da treba ispunjavati, nego i stalno, svakodnevno promicati u kontekstu obaveza koje su svakodnevne, nisu samo puka izmjena zakonodavstva, nego i provođenje zakona – kaže Dilberović.
Istaknuo je da će Evropsku komisiju interesirati, ne samo šta je BiH uradila, koje je zakone donijela, na koji način ih je donijela, da li su oni u skladu s pravnom stečevinom EU. Ono što EU zanima prvenstveno jeste da li su u skladu s pravnom stečevinom EU i odmah koji su primjeri primjene zakonodavstva, kako to zakonodavstvo funkcionira kroz sudove, kroz tužilaštva, da li postoji ono što je definirano, a to je pravna sigurnost svakog pojedinca na cijeloj teritoriji BiH.
Dilberović je podsjetio da, kada govorimo o 14 prioriteta, oni pokrivaju pravdu, demokratizaciju, jačanje državnih institucija, jačanje pravnih institucija, ekonomiju i najteži dio, a to je izmjena Ustava u određenim segmentima, kao što je evropska klauzula i odgovornost BiH za pitanja vezana za EU.
On smatra da je dobivanje kandidatskog statusa bio „taj politički poticaj koji je političkim elitama u BiH i građanima dao za pravo da kažu ‘u redu, nešto radimo očito dobro, hajmo ubrzati procese, iskoristiti momentum, iskoristiti trenutak na način da krenemo u neku drugu fazu“.
Po njegovim riječima, kandidatski status u političkom smislu znači da je vaš trud u određenom segmentu prepoznat, „jer je bilo jako puno slučajeva kada smo ispunili određene obaveze i nakon ispunjenja tih obaveza nije slijedilo ništa“.
– Ipak, na ovaj način, nadamo se da kandidatski status jeste, za početak, ubrzao procese i nadamo se da će se taj status pretvoriti u nešto drugo, a nešto drugo su definitivno pregovori o pristupanju – dodao je.
(RTV Slon/Fena)
