Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić kazao je da zapošljavanje stranaca nije nikakva prijetnja, već stvarnost te da je to svakodnevica svih modernih društava.
– Ako nemamo dovoljno domaće radne snage, a nemamo, onda moramo odgovorno i planski omogućiti zapošljavanje stranih radnika kako naša privreda ne bi stajala, kako proizvodnja ne bi trpjela i kako bismo očuvali ekonomski život ove zemlje – poručio je Delić.
Kazao je to na javnoj raspravi o izmjenama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba i Zakona o zapošljavanju stranaca u FBiH koje je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike organiziralo danas u Sarajevu.
– Potrudili smo se da svima damo priliku da govore i svaku diskusiju ćemo razmotriti za tekst koji će razmatrati Vlada FBiH, a zatim i oba doma Parlamenta FBiH – kazao je Delić.
Delić je kazao da Bosna i Hercegovina više nije zemlja iz koje samo odlaze, već da mora postati i zemlja u koju se dolazi.
– Ne zato što tako želimo, nego zato što moramo. Našoj privredi nedostaje radne snage. Ako je ne možemo pronaći ovdje, moramo je uvesti, planski, odgovorno, poštujući prava radnika, ali i potrebe poslodavaca. Sve ono što ne možemo nadoknaditi domaćom radnom snagom, moramo dopuniti kroz regulisanu i poštenu migraciju. U suprotnom, nećemo imati ni proizvodnju, ni usluge, ni ekonomski opstanak – poručio je.
Delić je naglasio da su ta dva zakona samo dio šire vizije koju grade već dvije godine.
– Zajedno sa Zakonom o radu, Strategijom zapošljavanja, Strategijom razvoja sistema socijalne i dječje zaštite, Strategijom za unaprjeđenje prava i položaja osoba sa invaliditetom, zakonima koji uređuju oblast invaliditeta, te reformskim Zakonom o socijalnim uslugama koji govori o dostupnosti i priuštivosti tih usluga za sve. To je naš odgovor na krizu populacije, na odlazak ljudi, na gubitak nade – kazao je.
Tvrdi da je ovo posljednji trenutak kada FBiH ima priliku krenuti dalje putem oporavka, ali ne deklarativno ili simbolično, već mijenjati ono što FBiH decenijama koči, sputava i gura unazad.
– Odavno više ne govorimo samo o statistikama. Nije ovdje više riječ o papirima i analizama. Riječ je o praznim stanovima, zatvorenim radnjama, ugašenim poslovima. Riječ je o zemlji koja ostaje bez ljudi. U osnovnim školama, u posljednjih deset godina, prema dostupnim statistikama, imamo 24.000 učenika manje. To nije samo podatak – istakao je.
Proporcionalno smanjenju novorođenih i upisanih u osnovne škole, dodao je, smanjuje se broj srednjoškolaca, broj studenata, broj radno sposobnih.
– A ono što uspijemo školovati, kao gotov proizvod, odlazi. Odlazi nakon završenog ciklusa obrazovanja i, nažalost, ne vraća se. To su investicije bez povrata. Ulažemo u obrazovanje, ulažemo u znanje, ulažemo u budućnost, da bi ta budućnost pripadala nekom drugom – istakao je.
Zbog toga je, tvrdi Delić, reforma tržišta rada neophodna te naglašava da se ne smije više oklijevati s promjenama.
– Govorimo o istinskim, temeljnim promjenama. Promjenama koje moraju krenuti. I koje će, budimo iskreni, biti bolne. To je sigurno. Ali to je cijena koju moramo platiti da bismo opstali kao društvo – dodao je.
Kroz zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, kazao je Delić, žele konačno jasno razdvojiti aktivne i pasivne tražioce posla.
– Ne želimo više da nas vode lažne statistike. Ne želimo se uljuljkivati u uvjerenje da će neko drugi riješiti naše probleme. Jer upravo nas je takav pristup i doveo ovdje gdje smo sada. Početak reforme u kojoj evidencija u službi zapošljavanja više nije skladište papira, nego alat koji pokreće ljude prema radu – kazao je.
Na kraju je dodao da je to početak kraja birokratskog aparata koji gomila papire, a ne nudi rješenja.
– Početak gradnje sistema koji će zaista povezivati ljude s poslom, ne samo kroz evidenciju, nego kroz stvarnu uslugu, kroz konkretne korake, kroz rezultate. A ne da im da samo potvrdu za zdravstveno – zaključio je Delić.
Na javnoj raspravi, između ostalih, prisustvovali su predstavnici zavoda za zapošljavanje FBiH i KS, poslodavaca, sindikata te nevladinih organizacija.
