Vukovar se danas prisjeća najtežeg dana u novijoj historiji kada je 1991., nakon 87 dana herojskog otpora, 18. novembra slomljena odbrana grada koji su potom okupirali JNA i srpske paravojne formacije počinivši brojne zločine nad civilima i braniocima u razrušenom gradu.
Tokom gotovo tromjesečne agresije bivše JNA i srpskih paravojnih formacija na Vukovar 1991. godine ubijeno je i poginulo najmanje 2717 hrvatskih branitelja i civila, oko 22.000 Vukovaraca je završilo u višegodišnjem progonstvu, a nekoliko hiljada branitelja i civila prošlo je kroz srpske koncentracijske logore, iz kojih se njih više od 300 nije nikada vratilo.
Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još se nalaze imena više od 350 branioca i civila, kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru u jesen 1991. godine.
Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i njegovoj okolici počeli prije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. avgusta 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne formacije krenule u opći tenkovsko-pješački napad s namjerom da taj grad zauzmu najduže za sedam dana.
No, hrvatski su branioci, iako brojčano i po oružju deseterostruko slabiji, uspjeli izdržati gotovo tri mjeseca. Stanovnici su bili bez struje i urednog snabdijevanja vodom i hranom dok je na grad svakodnevno padalo na stotine projektila, uz tenkovske i zračne napade.
Okupacija Vukovara trajala je do 15. januara 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, nakon čega su se Vukovarci napokon vratili svojim domovima koje je prvo trebalo obnoviti, u što se uključila država.
Po dostupnim podacima, na području Vukovara obnovljeno je gotovo 5.400 kuća i 282 višestambene zgrade s oko 5.300 stanova, za što je potrošeno nešto više od 245 miliona eura.
U odnosu na ratnu 1991. Vukovar je danas neprepoznatljiv grad, obnovljen s modernom infrastrukturom, ali manjkom stanovništva. Prema popisu iz 2021. u tome gradu živi 23.175 stanovnika u odnosu na oko 47.000 prije Domovinskog rata. Mnogi smatraju kako je upitan i broj od 23.175 ljudi, a posebno zabrinjava činjenica da je više stanovnika starijih od 65 godina u odnosu na djecu do 14 godina.
Ulicama grada Vukovara u 10:30 sati krenut će Križni put – Kolona sjećanja koju će predvoditi vukovarski branioci zajedno sa članovima porodicama poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih branitelja na čelu s pripadnicima hrvatske policije koji su branili Vukovar.
Dolazak Kolone sjećanja na Memorijalno groblje očekuje se u 12:30 sati, gdje će biti odana počast žrtvama polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća državnih i drugih zvaničnika. Molitvu za vukovarske žrtve Domovinskog predvodit će đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.
U 13 sati na groblju će biti služena misa za žrtve iz Domovinskog rata koju će predvoditi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Za 17 sati planirana je svjetlosna “rijeka sjećanja”, odnosno puštanje lampiona Dunavom u spomen na ubijene i nestale branioce. Franjevački samostan u Vukovaru i ove je godine pozvao na obilježavanje 18. studenoga inicijativom nazvanom „Zvon za Vukovar” u kojoj se poziva na zvonjavu zvona sa svih hrvatskih crkava u 18:11 sati.
Duž trase kojom će se kretati Kolona sjećanja učenici vukovarskih osnovnih škola zapalit će lampione, koji već brojni gore ispred vukovarske bolnice, gradskih ustanova i institucija, firmi i drugih javnih objekata, kao i u prozorima porodičnih kuća i stanova.
