Ugriz zmije uvijek je bolan i može se prepoznati po dvije tačke na mjestu ugriza. Ukoliko se radi o otrovnici, na mjestu ugriza javlja se nekroza kože i otok, ali dolazi i do određenih zdravstvenih komplikacija.
„Pacijenti su svjesni da se to desilo, ugriz je bolan, lokalno se javlja crvenilo i vrlo brzo se otok širi i javlja opšte loše stanje, pada pritiska i gušenje.“ rekla je Lejla Kuluglija Memišević, načelnica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Tuzla
Kada dođe do ugriza, ljudi vođeni strahom pogriješe u reakciji. Najbitnije je ostati pribran, ne paničiti i ne trčati, ali i na odgovarajući način osigurati mirovanje povrijeđenog te što prije doći do zdravstvene ustanove, kako bi povrijeđena osoba primila tzv. protuotrov.
„Mi za sada na Univerzitetkom Kliničkom centru Tuzla raspolažemo sa antiviperinim serumom, a u skorije vrijeme očekujemo i završetak aktivnosti nabavke novih doza antiviperinog seruma“ naglasila je Jasmina Brkić Džambić, epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona
Obzirom da je UKC Tuzla udaljen od nekih lokalnih zajednica, serum se obezbjeđuje i za sve zdravstvene ustanove na području TK.
“Određena količina tih ampula proslijedi se svim domovima zdravlja. Svih 13 domova zdravlja na području TK dobije ako ništa barem jednu dozu da imaju, a udaljenim domovima zdravlja damo i više“ dodala je Jasmina Brkić Džambić, epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona
Dolaskom ljepšeg vremena biljni i životinjski svijet se budi, a ljudi sve više borave u prirodi. Ovo je i period kad se uređuju bašte, voćnjaci i dvorišta, a sve sa sobom nosi mogućnost neželjenih susreta sa zmijama koje baš u ovom periodu izlaze iz svojih skrovišta. Međutim, bitna je preventiva.
„Ako imamo dvorište, što manje krša, kamenja, jer su to mjesta gdje se zavlače zmije. Naravno održavanje dvorišta je bitno. Gledajući neku preventivu sumporni prah je dobar protiv zmija, tjera ih sa tog mjesta. Bilo ko da ima doviršte preporučio bih takve stvari da koristi u vidu prskanja i praha travnate površine“ zaključio je Ernes Karić, dr. veterinarske medicine
Na području BiH žive mnoge vrste zmija. Na sreću, većina ih nisu otrovnice, a razlikuju se po obliku glave. Otrovne zmije imaju trouglastu glavu, dok one koje nisu otrovnice imaju jajolik oblik glave. Savjeti stručnjaka su da bez obzira na izgled zmije, u slučaju ugriza hitno potražimo medicinsku pomoć. Posebno važi upozorenje za planinare i poljoprivrednike, te je potrebno da poduzmu razne mjere u vidu gumenih čizama i rukavica i maksimalno budu na oprezu.