Centar za sigurnosne struje u BiH saopćio je kako Vlada FBiH do kraja 2024. godine nije uspostavila “federalni Uskok” što su usvojili na sjednici u septembru prošle godine.
kako navode u saopćenju, u septembru prošle godine, Vlada FBiH, odnosno njen premijer Nermin Nikšić, najavio je uspostavu, kolokvijalno nazvanog, federalnog Uskoka do kraja prošle godine. Kao što svjedočimo, ta institucija nije uspostavljena, a nezanemariv iznos kirije za njen smještaj uredno se plaća. Naravno, od poreskih obveznika, odnosno građana, a odgovornost kao i obično neće snositi nijedan od ministara koji su na telefonskoj sjednice glasali za takvu odluku.
Nakon nedavne, pomalo iznenađujuće odluke o minimalnoj plati u FBiH, poslje dvogodišnje sage najava i donošenja seta fiskalnih zakona, možda i ne čudi neodgovornost vlade u ispunjavanju svojih obećanja. Deklarativnih floskula prije ulaska u vlast o prioritetima vezanim za borbu protiv korupcije, skoro više niko se i ne sjeća. Zakon o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti FBiH, koji je prethodna vlada uputila u parlamentarnu proceduru tokom avgusta 2022. godine, vjerovatno čeka u nekoj fioci kako bi se završila sva imenovanja na preostalim funkcijama. Baš kao i uspostava parlamentarne komisije koja bi trebala raditi na predmetima utvrđivanja sukoba interesa na nivou FBiH, u skladu s pozitivnom zakonskom regulativom.
Njihove kolege u vlasti na državnom nivou, također, iskazuju nezainteresovanost i neodgovornost za implementaciju Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH, kojeg je usvojila Parlamentarna skupština BiH na 11. hitnoj sjednici Predstavničkog doma, održanoj 8. marta 2024. godine, te na 3. hitnoj sjednici Doma naroda održanoj istog dana.
Predmetni zakon, kojeg su građani i civilno društvo čekali nekoliko godina, također je zapeo na samom početku. Nakon određenog entuzijazma i samohvale da je usvojen pravi evropski zakon, vidimo da nije dovršen proces imenovanja članova komisije, koji se biraju na osnovu kompetencija, ugleda i stručnosti. Članom 38. pomenutog zakona, predviđeno je da će, u roku od 30 dana od dana njegovog stupanja na snagu, Parlamentarna skupština BiH pokrenuti postupak imenovanja članova Komisije i okončati ga u roku od 90 dana. Uz početno kašnjenje u tom dijelu zakonske norme, vidimo da je i sam proces imenovanja donekle kompromitovan izborom pojedinih članova Komisije. Sadašnje vakuum stanje donekle populistički koriste opozicioni zastupnici još važeće komisije u pogledu iniciranja određenih istraga, a koje neće naići na konsenzus vladajuće većine u komisiji ili će novoimenovani članovi komisije praviti svoj program rada.
Ništa bolja situacija nije ni na nivou entiteta RS. Komisija za borbu protiv korupcije Narodne skupštine RS-a, u protekloj godini, formirala je tek dva predmeta vezana za sukob interesa. U značajnom broju javnih preduzeća na snazi su višegodišnja imenovanja vršitelja dužnosti, uprkos jasnom zakonskom ograničenju trajanja takve vrste privremenog imenovanja. Također, preko 60 kompanija i značajan broj zvaničnika od američke administracije nalazi se na OLAF listi sankcija, u čemu se ne nalazi osnov za pokretanje određenih procesnih radnji ni od Komisije, ali ni tužilaštava. Mislimo da ne treba ni spominjati visinu predsjedničkog budžeta, kojim diskreciono upravlja Milorad Dodik, u iznosu od 55 miliona BAM, a prema najnovijem prijedlogu je porastao na 77 miliona BAM.
Svakom normalnom građaninu to je kao zabijanje prsta u oko, ali za nadležne službe revizije i komisije za borbu protiv korupcije očigledno to nije problem.
Sumirajući navedeno, stiče se utisak da vlasti ne rade u interesu građana niti u cilju integracija u EU, koje zorno zagovaraju u svojim istupima, već zarad uskih stranačkih i političkih interesa. Ne želeći kriviti samo ovaj saziv vlasti u BiH, već značajnu odgovonost dijele i njihovi prethodnici, ipak traumatično i besperspektivno djeluje podatak da smo, 30 godina nakon ratnih dešavanja, dosegli tek 40% prosjeka životnog standarda EU. Još poražavajući i frustrirajući podatak, koji je nedavno iznijela Grupacija Svjetske banke za BiH, da će našoj zemlji trebati više od 100 godina da dostigne nivo života kao u EU, ako nastavi ovim tempom rasta. Politička fragmentacija, ali posebno korupcija, navedeni su kao činioci koji koče brži napredak.
