Centralna izborna komisija (CIK) BiH kaznila je Vlada Sladoja, kandidata za načelnika Kalinovika, sa 20.000 maraka zbog širenja govora mržnje i veličanja osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića tokom predizorne kampanje.
Kako je rečeno na sjednici CIK-a, početkom aprila 2024. godine Vlade Sladoje, kandidat za načelnika Kalinovika ispred Partije demokratskog progresa (PDP), na Facebook nalogu je objavio fotografiju u srpskoj vojnoj uniformi iz Drugog svjetskog rata, čime je najavio svoju kandidaturu, uz opis – “Za krst časni i slobodu ako je moguća”.
U međuvremenu su se kod Sladoja redale fotografije i opisi u kojima gaji simpatije prema Ravnogorskom pokretu i četničkom vođi Dragoljubu Draži Mahailoviću, a ujedno proglašava i “mobilizaciju na čitavoj teritoriji Opštine Kalinovik” i vanredno stanje.
Sladoje sebe naziva “majorom Ravne Gore”, a Kalinovik “Mladićevo”, aludirajući na Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske osuđenog u Haagu na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina u BiH, a koji je rođen u tom mjestu.
Centralna izborna komisija BiH je zbog toga Sladoja novčano kaznila iznosom od 20.000 maraka, sa obrazloženjem da fotografije, vojna uniforma i pozivi na mobilizaciju mogu probuditi određene asocijacije kod dobrog dijela stanovništva u BiH. Partija demokratskog progresa, koja ga je kandidovala, kažnjena je sa samo 3.000 maraka, uz objašnjenje da u dosadašnjem dijelu kampanje nisu koristili ratnu retoriku i da je ovo pojedinačni slučaj.
“Ovo je jedna od najviših sankcija koje smo izrekli kandidatu jer prizivanje ratnih dešavanja u kontekstu BiH i veličanje ratnih zločinaca ima posebnu težinu”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a BiH.
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je 2021. nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Tim izmjenama će onaj ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, biti kažnjen kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Kaznom od šest mjeseci do pet godina bit će kažnjen onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, a prema izmjenama i dopunama, onaj ko distribuira letke, slike ili druge materijale kojima se podstrekava na mržnju ili negira genocid, bit će kažnjen zatvorskom kaznom od najmanje jedne godine.
Po članu zakona koji je dopunjen, Tužilaštvo BiH je do sada podiglo dvije optužnice protiv Vojina Pavlovića, od kojih je jedna zbog veličanja Ratka Mladića, kao i protiv Emira Nukića zbog vrijeđanja djece ubijene tokom rata u Vitezu.
Aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt je u martu 2024. nametnuo više od stotinu izmjena Izbornog zakona, kojima, između ostalog, sprečava trgovinu mjestima u biračkim odborima, kandidaturu osuđenim ratnim zločincima, osigurava ravnopravnost spolova i veću transparentnost o imovini i finansiranju kampanja.
Sladoje je još prije nekoliko dana objavio identičnu fotografiju na Facebook nalogu, ali ovoga puta da se izvinjava komšijama Bošnjacima te da se povlači iz utrke za načelnika Kalinovika, a Centralna izborna komisija BiH mu do sada nije zabranila kandidaturu.
