Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, druge zaredom, jer središnje banke zapadnih zemalja podižu kamatne stope, što će usporiti rast gospodarstava, a time i oslabiti potražnju za ‘crnim zlatom’.
Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je prošle sedmice 1,6 posto, na 91,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,9 posto, na 85,11 dolara.
Pad cijena drugu sedmicu zaredom ponajviše je posljedica usporavanja rasta globalnog gospodarstva, na što su prošloga tjedna upozorili Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka.
MMF je za oktobar najavio novo smanjenje procjena rasta globalnog gospodarstva, nakon što je već u julu smanjio procjenu na 3,2 posto u ovoj godini, a 2,9 posto u idućoj.
Neke će zemlje iduće godine uroniti u recesiju, ali još je prerano reći hoće li doći do globalne recesije, poručio je MMF.
Svjetska je banka, ipak, poručila da globalna privreda možda kreće prema recesiji, s obzirom da središnje banke u svijetu zbog visoke inflacije istodobno povećavaju kamate.
Tri najveće svjetske privrede – SAD, Kina i eurozona – bilježe oštro usporavanje rasta i čak bi i jedan umjeren udarac mogao svjetsku privredu gurnuti u recesiju, poručila je Svjetska banka.
“I Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka upozorili su da bi globalna privreda u sljedećoj godini moglo pasti u recesiju. To je loša vijest za naftnu potražnju i nadovezuje se na procjenu IEA-e o potražnji”, rekao je Stephen Brennock iz PVM-a.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa, naime, da će potražnja stagnirati u četvrtom tromjesečju zbog slabijih izgleda za potražnju u Kini.
A središnje banke zapadnih zemalja i dalje podižu kamatne stope kako bi suzbile previsoku inflaciju.
Tako se ove sedmice očekuje daljnje povećanje kamata američke središnje banke najvjerojatnije za 0,75 postotnih bodova, treći put u nizu, a možda i za cijeli postotni bod, s obzirom da u SAD-u inflacijski pritisci ne popuštaju znatnije.
Zbog svega toga, dosad su u trećem tromjesečju cijene nafte pale otprilike 20 posto, pa su na putu najvećeg kvartalnog gubitka od početka koronakrize 2020. godine.
Potporu cijenama pružaju, pak, sve slabiji izgledi za uspješan završetak pregovora o iranskom nuklearnom programu, koji bi trebao utrti put obnovi iranskog izvoza nafte.
To bi značilo slabiju opskrbu, s obzirom na najave mogućeg smanjenja proizvodnje članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovih saveznika te najave Rusije da bi mogla obustaviti izvoz nafte skupini najrazvijenijih zemalja svijeta G7, koja joj planira ograničiti cijenu.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetske privrede od korona krize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, porasle oko 15 posto.
RTV Slon/Biznis Info
