Stres nije samo neugodan osjećaj, on može ozbiljno narušiti zdravlje, povećati rizik od srčanih bolesti, depresije, neplodnosti i oslabljenog imuniteta.
Srce:
Novo istraživanje Sveučilišta Laval u Kanadi pokazuje da stres na poslu može gotovo udvostručiti rizik od fibrilacije atrija, ozbiljnog srčanog poremećaja. Rizik se povećava za 97% kod ljudi koji su pod stalnim pritiskom i nezadovoljni svojim poslom.
Mozak:
Stres ima značajan utjecaj na mozak, posebno kod mladih radnika. Prema studiji King's Collegea u Londonu, ljudi koji rade na stresnim poslovima imaju dvostruko veću vjerojatnost da će patiti od velike depresije. Depresija je osobito raširena među starijim osobama, gdje pogađa 22% muškaraca i 28% žena starijih od 65 godina.
Plodnost:
Stres može utjecati na plodnost i kod muškaraca i kod žena. Studija Državnog sveučilišta Ohio iz 2014. pokazala je da žene pod velikim stresom imaju 29% manje šanse da zatrudne. Kortizol, hormon koji se oslobađa tijekom stresa, ometa ovulaciju kod žena i smanjuje kvalitetu sperme kod muškaraca.
Imunitet:
Kronični stres slabi imunološki sustav, povećavajući osjetljivost na infekcije. Istraživanje sa Sveučilišta Wisconsin-Madison pokazalo je da dugotrajni stres uzrokuje porast razine kortizola, što potkopava sposobnost tijela da se bori protiv bolesti, što dovodi do kroničnih upala i čini tijelo osjetljivijim na prehlade, gripu i ozbiljnije bolesti.
Ovi nalazi ukazuju na važnost upravljanja stresom u svakodnevnom životu.
