Podaci indeksa transparentnosti koji su razvili Transparency International i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pokazuju da je veliki broj sudova i tužilaštava prekršio zakonski rok da odgovore po zahtjevu na slobodan pristup informacijama, što pokazuje da institucije koje su zadužene za vladavinu prava krše propisane rokove.
Tokom konferencije Transparency Internationala u BiH i BIRN-a BiH o stanju u pravosuđu i izmjenama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) predstavljena je online platforma pod nazivom “Indeks pravosuđa”, koja sadrži rezultate indeksa transparentnosti sudova i tužilaštava u Bosni i Hercegovini, te informacije o predmetima korupcije i organizovanog kriminala, kao i informacije o disciplinskim postupcima koji su predmet monitoringa.
Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparency Internationala, kazao je da ne možemo biti zadovoljni novom transparentnosti pravosudnih institucija, te da se ova organizacija suočava sa sistemskim opstrukcijama u smislu dozvoljavanja za pristup informacijama. “Posebno bih istakao kao negativan primjer Tužilaštvo BiH.
Transparency je bio prinuđen više puta da vodi sudske postupke radi osiguranja pristupa informacijama koje se nalaze u posjedu Tužilaštva BiH. To sigurno nije način i nije put koji vodi ka osigiranju i vraćanju povjerenja građana”, rekao je Blagovčanin.
Denis Džidić, izvršni direktor BIRN-a BiH, govoreći o platformi “Indeks pravosuđa” kazao je da su se za potrebe baze mapirali svi sudovi i tužilaštva te da se napravila metodologija po kojoj se testiralo i rangiralo koja od pravosudnih institucija je najotvorenija, a koja najzatvorenija. Pojasnio je da su se testirala četiri segmenta – koliko objavljuju informacija na internet stranicama, kako odgovaraju na obične upite medija, kako na upite po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama i kako odgovaraju običnim građanima.
“Rezultati su poražavajući. Naši podaci govore o tome da 90 posto tužilaštava u ovoj državi na svojim internet stranicama nema nikakve informacije o krivičnim predmetima, 50 posto sudova je potpuno ignorisalo medijske upite. Dakle, ni na koji način nisu odgovorili, a 42 posto svih sudova i tužilaštava je prekršilo zakonski rok od 15 dana da odgovori po zahtjevu na slobodan pristup informacijama, što pokazuje da institucije koje su zadužene za vladavinu prava, za osiguravanje da se zakoni ove države poštuju, sami ignorišu i krše rokove koji su propisani. Preko 50 posto sudova ne objavljuje ni na koji način informacije o svojim prvostepenim presudama”, pojasnio je Džidić.
Urednik BIRN-a BiH Semir Mujkić je istakao da su često sudovi i tužilaštva donosili rješenja na medijske upite, što je neobična praksa, a nametanjem rokova onemogućava se rad novinara kojima informacije trebaju brzo. “Mi smo slali e-mailom upite, a vrlo često dobijali odgovore poštom, što duže traje i košta dodatno institucije. Htjeli smo da vidimo hoćemo li na osnovu medijskog upita dobiti brzu informaciju bez dodatnih upita”, naveo je Mujkić.
Alfredo Strippoli, šef Odjela za vladavinu prava Delegacije Evropske unije u BiH, istakao je da je nezavisno, profesionalno, efektivno i odgovorno pravosuđe ključno za funkcioniranje vladavine prava u interesu svih građana u BiH. “Posljednjih nekoliko godina svjedočili smo razočaravajuće sporom napretku, čak i kretanju unazad, pa je krajnje vrijeme da organi vlasti zavrnu rukave i odlučno počnu raditi na reformi pravosuđa”, zaključio je Strippoli. Tokom panela o izmjenama Zakona o VSTV-u je rečeno da nove odredbe nisu najsretnije rješenje, naročito u dijelu provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija. Državni ministar pravde Davor Bunoza je kazao da je bolji nacrt od trenutnog zakona. Unapređenje stanja u pravosuđu, prevashodno unapređenje integriteta pravosudnog sistema jeste ključni korak koji može dovesti do stvaranja pretpostavki za borbu protiv korupcije.
RTV Slon/detektor.ba
