Bosna i Hercegovina već 17 godina nazaduje u procesu suočavanja s prošlošću i pomirenja, a bosanskohercegovačko društvo živi mir bez pomirenja, rečeno je medijima tokom otvaranja dvodnevne konferencije “Kako do pomirenja: Komparativna perspektiva“, na kojoj će učesnici porediti različita iskustva i dobre prakse u svijetu, s ciljem uspješnijeg i efektnijeg djelovanja u procesu pomirenja.
Zilka Spahić Šiljak, profesorica iz Univerzitetskog gender resursnog centra (UNIGeRC), izjavila je da je prošlo skoro tri decenije od kada se rat završio, te da su mnoge inicijative sprovedene. Navela je da će se na konferenciji razgovarati o načinima posmatranja pomirenja danas – u svijetu, na Balkanu i u BiH.
“Mi još uvijek živimo mir bez pomirenja. Iako veliki broj ljudi radi na pomirenju, mir je još uvijek fragilan“, rekla je Spahić Šiljak, dodavši da još uvijek u mnogim zajednicama u BiH i na Balkanu ljudi žive etnički odvojeno i u etnički homogeniziranim zajednicama.
Ona je istakla važnost osvjetljavanja pitanja mira i pomirenja, kao i iskorištavanja svih resursa – uključujući i religijske – “koji itekako mogu pomoći u izgradnji mira i pomirenja.”
Jonathan Laurence, profesor iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), kazao je da je konferencija nastala kao rezultat saradnje Univerziteta u Sarajevu (UNSA) i Međunarodne asocijacije “Reset Dialogues“.
“Ova tema [pomirenja] je toliko kritična u mnogim regijama svijeta i najvažnije je kako doći do toga, a premisa ovog poređenja je da možemo gledati kroz različite kontekste i učiti iz različitih konteksta, te da vjerske zajednice nemaju monopol nad najboljim načinom kako doći do pomirenja, kao što etno i nacionalističke zajednice imaju“, rekao je Laurence.
Izjavio je da je teško postići proces pomirenja u društvu u kojem se svakodnevno negira genocid, ali da svakako vrijedi pokušati.
“Po definiciji, ovi procesi – baš kao i svaki proces mira i pomirenja – zahtijevaju razgovor s neprijateljima, pa čak i ako je prestao stvarni žar rata, oružje se ohladilo. Jasno je da neprijateljstvo ne prestaje i da je osjećaj negativnosti i poricanja upravo ono što se može ciljati kroz ove razgovore“, naveo je Laurence pred početak konferencije, koja se održava u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.
Ahmet Alibašić, profesor na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, rekao je da nije nikakva tajna da BiH već 17 godina nazaduje, kada je u pitanju proces suočavanja s prošlošću i pomirenja.
“Mi smo, rekao bih, u jednoj kritičnoj tački i ova konferencija je skromni doprinos akademske zajednic – da vidimo da li nešto možemo naučiti iz iskustava drugih. Nismo mi jedino društvo koje je imalo sukobe i kojem treba pomirenje“, izjavio je Alibašić i da je pomirenje zapravo obnova političke zajednice i odnosa među ljudima.
Izvor: RTV Slon/BIRN BH
