Za samo godinu dana, broj korisnika u tuzlanskoj Narodnoj kuhinji povećan je za 365. Svakoga dana, 2765 osoba dobije svoj jedini obrok u danu. Problem je što bi se zbog trenutne situacije i sve skupljeg života, ovaj broj mogao još povećati, a to bi Narodnu kuhinju Tuzla dovelo u nezavidnu situaciju, jer su namirnice postale preskupe za budžet sa kojim ova ustanova raspolaže.
„Što se tiče novca, 50 posto nam treba više u odnosu na poskupljenje. Da je ostao onaj broj korisnika iz prošle godine možda bismo se i mogli pokriti, ali sada mogu reći da je to i 70 posto više troškova nego ranije, s obzirom na poskupljenje namirnica i goriva. Imamo 20 punktova i 250 adresa, a gorivo je nama veliki trošak u kuhinji“, kazala je Mensura Husanović, direktorica RO Merhamet Tuzla.
Rad kuhinji olakšavaju donatori, kaže Husanović, međutim problem je što i oni sada zbog velikih poskupljenja prave manje donacije. Još veći problem predstavlja i zakonska regulativa koja otežava proces doniranja.
„Mi imamo i dalje iste donatore ali oni sada manje doniraju. Svi imaju neku cifru za donacije i oni se moraju uklopiti u taj iznos. Ranije smo npr mogli dobiti 20 vreća brašna, sada dobijemo deset. Imamo dakle donatore, ali te donacije su prepolovljene“, dodaje Husanović.
Kompanije na donacije hrane moraju platiti 17% PDV-a. Situacija bi bila drugačija kada bi država oslobodila PDV-a onu hranu koju bi preduzeća donirala javnim kuhinjama.
„Vjerovali ili ne, živimo u državi u kojoj ako bacite hranu, država vas nagradi jer vam ne naplati PDV, a ako nahranite gladnog donirajući hranu, država vas kazni jer morate platiti 17 posto“, kazao je Saša Magazinović, zastupnik u Parlamentu BiH.
Zbog toga je nedavno pokrenuta kampanja „Niko gladan niko sam“, koja ima cilj ukinuti plaćanje poreza na doniranje hrane, kako bi ta hrana umjesto na deponijama, završavala u javnim kuhinjama, čime bi njihov rad bio olakšan.
„Mi želimo uraditi da kroz Zakon o dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji je pripremljen, novi mandat parlamenta počnemo tako što ćemo pokazati da postoji osjećaj ljudskosti. Važno je reći i da je Uprava za indirektno oporezivanje, neformalno uključena i pomogli su u definisanju zakona“, dodaje Magazinović.
U Bosni i Hercegovini se zbog približavanja isteka roka, godišnje baci 400 hiljada tona hrane. Ukidanjem poreza na doniranu hranu, to bi značilo da će hrana umjesto da završi na deponiji, moći biti donirana za više od 60 javnih kuhinja u našoj državi. Tako bi skoro 17 hiljada osoba, koje se hrane u javnim kuhinjama, imalo siguran obrok.
