Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić u utorak je na pres-konferenciji u Sarajevu kazao da je prilikom izrade budžeta doživio bahatos i apsolutnu neracionalnost kada je u pitanju dostavljanje budžetskih zahtjeva za 2024. godinu.
Po njegovim riječima, to se odnosi na pojedine budžetske korisnike, ne sve. Napomenuo je da je ukupno 75 budžetskih korisnika.
– Budžet za 2023. godinu iznosio 1,3 milijarde KM, a zajedno sa svojim kolegama dobili smo budžetski zahtjev u iznosu 2,8 milijardi KM. Ovakav zahtjev, ako je neko doživio kao cjenkanje na pijaci, u smislu poslat ću veći budžetski zahtjev da bi dobio polovinu makar tog zahtjeva koji sam poslao, smatram apsolutno neodgovornim, neprofesionalnim i smatram da je to zahtjev koji neće dobiti podršku Ministarstva finansija i trezora BiH – istaknuo je Amidžić.
Kaže da ako bi se vratili, premotali govore u predizbornoj kampanji, svi su govorili o tome da moram voditi računa o infrastrukturi, infrastrukturnim projektima, da moram voditi računa o socijalnoj komponenti, materijalnom statusu naših građana, ali ono što je on dobio je sve samo nije to.
Dodao je da „ti budžetski zahtjevi i ti pojedini ljudi koji su poslali te budžetske zahtjeve kao da žive u paralelnom finansijskom univerzumu koji nemaju nikakve veze sa realnošću BiH, sa realnošću u regionu, i onda su izašli sa zahtjevom u iznosu od 2,8 milijardi KM“.
Istaknuo je da oni koji se ponašaju na takav način treba da snose odgovornost ukoliko budžet ne bude usvojen i ukoliko uđemo u fazu privremenog finansiranja.
Kazao da je nikada neće potpisati prijedlog budžeta koji podrazumijeva one prioritete koji su mu dostavljeni kroz budžetske zahtjeve.
– Ekonomska realnost BiH je apsolutno drugačija od onoga što sam dobio. Institucijama BiH za 2024. godinu nedostaje 37 miliona KM da bi troškove zatvorili na nivou 2023. godine. Zamislite situaciju gdje imamo nedostatak sredstava, gdje će ove institucije dijeliti sudbinu entiteta, vi imate pojedine budžetske korisnike koji izlaze sa budžetskim zahtjevima koji su višestruko veći od onoga što je odobreno za 2023. godinu – naveo je Amidžić.
Kaže kako je očekivao budžetske zahtjeve koje će uvažavati ekonomsku realnost i „da vidimo na koji način procese koje mi obavljamo, možemo da obavljamo na racionalniji način i na takav način da uštedimo 37 miliona KM“.
Naveo je da će unutar Ministarstva finansija i trezora BiH, čiji je budžet blizu 13,8 miliona KM, naći prostor za uštede u 2024. godini.
Amidžić smatra da princip racionalnosti mora vrijedi i za najveće i za najmanje budžetske korisnike.
– Najveći su uvijek isti – Ministarstvo odbrane, Uprava za indirektno oporezivanje, Granična policija, Ministarstvo vanjskih poslova, agencije poput OSA-e, SIPA-e, Direkcije itd. Ako oni ne pokažu razumijevanje, mi sasvim sigurno nećemo moći ući u fazu usvajanja budžeta. Najveći od njih, Ministarstvo odbrane, umjesto da pokaže najveće razumijevanje i da dođe sa budžetskim prijedlogom koji uvažava realnost i na racionalniji način koristi sredstva, izlazi sa budžetskim zahtjevom koji je u ekonomskom smislu finansijski sulud budžetski zahtjev. Ako neko očekuje da ja mogu da pregovaram sa Ministarstvom odbrane, a dobijem zahtjev na milijardu i sedamsto sedamdeset miliona KM, pozivam ga da radi moj posao – kazao je Amidžić.
Istaknuo je da taj budžet od blizu 1,8 milijardi KM za 2024. godinu od strane Ministarstva odbrane je veći od budžeta svih 75 korisnika u 2023. godini.
– To je budžet koji je veći četiri puta od onoga što je odobreno za 2023. godinu, a to su 392 miliona. Od tih kolega sam očekivao da će prednjačiti u racionalizaciji, a ne da će prednjačiti u tome kako da rasipaju novac vas svih i mene zajedno s vama, koji odvajamo da se finansiraju institucije BiH. Ne samo da je četiri puta, to je apsolutno nerazuman budžet i u svjetskim okvirima. To predstavlja četiri procenta BDP-a Bosne i Hercegovine – istaknuo je Amidžić.
Kaže kako se od njega očekuje da razgovara ili da to svodi u razumne okvire.
– Da bi nešto sveli u razumne okvire, prijedlog mora da bude razuman – kazao je Amidžić.
On je naveo i neke konkretne budžetske zahtjeve Ministarstva odbrane, koji se uglavnom odnose na modernizaciju opreme i naoružanja.
– Nisam vojni ekspert, ali iskoristit ću priliku da podsjetim kolege unutar Ministarstva odbrane da BiH graniči sa Hrvatskom i Crnom Gorom, koje su članice NATO saveza, i da graniči sa Srbijom. Mogu opravdano da postavim pitanje, ako smo se mi odlučili da se ovoliko naoružavamo, da li mi očekujemo neke sukobe, ili ne daj Bože, kao Bosna i Hercegovina planiramo da napadnemo Srbiju ili NATO savez. U svakom drugom smislu, ili ukoliko ne postoji potvrdan odgovor, ovo je sulud finansijski zahtjev kad je u pitanju ovaj budžetski korisnik – kazao je Amidžić.
Spomenuo je i Komisiju za koncesije, te kazao da je od 2013. do 2023. godine, ta komisija potrošila 11.132.601 KM.
– Šta je rezultat rada Komisije za koncesije? Ništa. Meni kažu, šuti, pusti, to tako ide 10 godina. Radi čega da pustim – naveo je ministar finansija i trezora BiH.
Dodao je da su mu oni koji imaju više političke mudrosti od njega rekli da to ne govori, „ispast će da si protiv BiH, ispast će da si protiv onog Dejtonskog uređenja BiH“.
– Oni koji podržavaju prazan papir su protiv toga. Ja nemam ništa protiv da funkcionišemo na način kako smo se dogovorili, ali imam protiv toga da mi svi plaćamo 10 ljudi koji apsolutno za svog perioda funkcionisanja nisu uradili ništa – kazao je Amidžić.
RTV Slon/FENA