Proljeće i alergije s njim su stigle. Cvjeta drveće, sunce nas budi ranije, zrak je lagan i čist – barem za većinu. Ali ako vaše jutro počinje kihanjem, suznim očima i osjećajem iscrpljenosti bez prave temperature, možda je vrijeme da se zapitate: da li je ovo zaista prehlada?
Ako vam je ovo poznato, možda ste među onima koji, bez obzira na godine, odjednom razviju sezonsku alergiju. Niste jedini. I niste u tome sami.
Jedna žena nam je ispričala kako je tek u svojim tridesetima shvatila da to „proljetno šmrcanje“ nije samo obična prehlada. „Svake godine u isto vrijeme, mislila sam – proći će. Onda sam jedne godine izbrojala 16 maramica prije podneva. Tad sam se prvi put ozbiljno zapitala šta se dešava.“
U ovom tekstu pokušali smo razumjeti kako izgleda život kad vas priroda (koju volite) tjera da zatvarate prozore. Pitali smo mame šta su naučile kroz suze svoje djece, pitali one koji su prvi put dobili alergiju u tridesetima kako su se snašli, i pitali ljekare šta stvarno pomaže.
Alergije su tihe, uporne i često ne shvatimo odmah s čim imamo posla. Ali dobra vijest je – možete naučiti da ih prepoznate i živite s njima, bez da vas iscrpljuju.
U nastavku donosimo sve ono što biste voljeli da vam je neko rekao ranije – kako razlikovati alergiju od prehlade, kako pomoći sebi i djeci, kako prilagoditi dom i koje male promjene donose veliko olakšanje.
Alergija ili prehlada – kako razlikovati?
Iako se simptomi mogu preklapati, prehlada i sezonska alergija su vrlo različite. Prehlada dolazi postepeno, traje nekoliko dana, često uključuje povišenu temperaturu, bolove u grlu i gust sekret iz nosa. Alergija se pojavljuje naglo, traje sedmicama, nos curi ali je sekret bistar, a čest saputnik je i svrab – u očima, nosu, pa čak i u grlu.
Ako simptomi dolaze uvijek u isto vrijeme godine i ne prolaze, moguće je da imate alergiju. Posebno ako se pogoršavaju nakon boravka napolju ili ujutro čim ustanete. Mnogi ljudi, kad počnu pratiti kada se simptomi javljaju, uoče obrazac. A to je prvi korak prema olakšanju – prepoznati šta vam zapravo smeta.
Kako djeci i sebi olakšati svakodnevicu
Alergije ne biraju godine. Djeca, jednako kao i odrasli, mogu pokazivati znakove preosjetljivosti na polen. Ako se vaše dijete budi začepljenog nosa, ako mu oči stalno suze ili izbjegava igru napolju, možda pokušava da se nosi s nečim što još ne zna imenovati.
Za početak, pomozite svom tijelu (i njihovom) da se oslobodi onoga što ga iritira. Ispiranje nosa fiziološkom otopinom može biti jednostavan, svakodnevan ritual. Planirajte šetnje kada je polena najmanje, obično nakon kiše ili u večernjim satima. Kad se vratite kući, istuširajte se i operite kosu, jer se polen često zadržava na koži i kosi, pa ga nesvjesno unosimo u dom.
Jedna mama nam je rekla kako je njen sin svako jutro kašljao čim bi se probudio. Tek kada je počela redovno prati plišane igračke (čestice polena se više i duže zadržavaju na tkaninama), zatvarati prozor noću i uvoditi večernje tuširanje – kašalj je nestao. Ponekad je rješenje u sitnicama koje ranije nismo povezivali s alergijom.
Dom kao sigurno mjesto – kako ga prilagoditi
Dom bi trebao biti mjesto odmora, ali tokom sezone alergija često postane izvor dodatne nelagode. Zatvaranje prozora u jutarnjim i večernjim satima može smanjiti ulazak polena. Provjetravajte prostorije u vrijeme kad je koncentracija polena najniža – poslijepodne ili neposredno nakon kiše.
Zavjese, prekrivače i posteljinu perite jednom sedmično, na višim temperaturama. Ako perete zavjese, učinite to dok su prozori zatvoreni – jer nema smisla „čistiti“, a istovremeno puštati polen unutra. Veš sušite u zatvorenom prostoru, jer se polen vrlo lako lijepi za tkanine.
Podove brišite vlažnom krpom, a usisavajte uređajem s HEPA filterom, ako imate mogućnost. I ne zaboravite na ljubimce. Iako oni nisu uzrok alergije, na njihovom krznu se može zadržati polen. Brisanjem šapica i krzna nakon svake šetnje, pomažete i sebi i njima da dišete lakše.
Prirodni načini koji mogu pomoći
Pored medicinske terapije, postoje i prirodne metode koje mnogima donose olakšanje. Inhalacije kamilicom ili mentom mogu umiriti disajne puteve. Ispiranje nosa slanom vodom pomaže u svakodnevnom „ispiranju“ alergena. Mnogi vjeruju da lokalni med, ako se koristi redovno u malim količinama, pomaže tijelu da se postepeno navikne na alergene iz okoline.
Čaj od koprive se često spominje kao prirodni antihistaminik, dok unos hrane bogate vitaminom C – kao što su narandža, limun ili paprika – može ojačati otpornost. Ipak, važno je slušati vlastito tijelo. Ono često zna šta mu prija, a šta ne.
Polenski kalendar: Kada i šta cvjeta u BiH?
U BiH sezona alergija počinje već krajem zime. Suho i vjetrovito vrijeme povećava koncentraciju polena, dok kiša donosi privremeno olakšanje. Zato je dobro pratiti kada se simptomi pojačavaju i znati koje biljke su tada aktivne.
Kod nas, sezonske alergije obično uzrokuju drveće, trave i korovi, a njihova aktivnost varira tokom godine. U martu i aprilu dominiraju drveće poput lijeske, breze i johe. Maj i juni su najintenzivniji mjeseci za polen trava, dok se tokom jula, avgusta i septembra javlja ambrozija – najagresivniji korov kada su u pitanju alergijske reakcije.
Ako se vaši simptomi javljaju uvijek u isto doba godine, moguće je da reagujete upravo na neku od ovih biljaka. Više informacija o lokalnim vrijednostima i periodima cvjetanja možete pronaći u detaljnom kalenadru.
I na kraju – zašto vam ovo govorimo?
Zato što niste sami. Zato što nije u vašoj glavi. I zato što postoji način da se živi bolje – i kad vam tijelo reaguje na proljeće.
Uradili smo i mali test koji vam može pomoći da prepoznate simptome – i vidite da li se zaista radi o alergiji, običnoj prehladi ili nečemu trećem.
Ako sumnjate da ste razvili peludsku alergiju posmatrajte kad i gdje se simptomi pogoršavaju – to može pomoći u identifikaciji alergena.
Alergije su sve češće, i mogu pogoditi bilo koga, bez obzira na godine, prethodne simptome ili opšte zdravstveno stanje. Možda ste godinama mislili da ste “otporni”, pa vas je iznenadilo kada su vam oči počele suziti čim zakoračite vani, ili kada je kihanje postalo redovna jutarnja rutina čim krene april.
I baš se zbog toga javljaju brojna pitanja – i mitovi. Može li stres izazvati alergiju? Ima li to veze s padom imuniteta? Može li nestati sama od sebe, kako je i došla? Iako ne postoji jednostavan odgovor koji važi za sve, jasno je da na pojavu i intenzitet alergija utiču različiti faktori – od genetike i zagađenja, do načina života i emocionalnog stanja. Sve je više dokaza da stres, iako ne izaziva alergije direktno, može pogoršati njihovu jačinu i učiniti simptome izraženijim.
Proljeće ne mora biti sezona odricanja. Može biti sezona razumijevanja. A odatle – kreće olakšanje. Ako imate sumnju da se ste alergični uradite naš brzi jednostavni test u produžetku teksta.
Da li je ovo alergija ili nešto drugo?
Odgovorite na nekoliko jednostavnih pitanja i otkrijte da li su vaši simptomi možda povezani sa sezonskom alergijom ili je ipak riječ o nečemu drugom. Ovo nije dijagnoza, ali može vam pomoći da prepoznate obrazac i pripremite se za razgovor s ljekarom.
Koliko dugo traju vaši simptomi?
a) Nekoliko dana, obično do sedmicu
b) Više od sedam dana, pa i sedmicama
Imate li povišenu temperaturu?
a) Da, često
b) Ne, nikada
Da li vam oči svrbe, suze ili su crvene?
a) Ne, više osjećam bolove u grlu
b) Da, često imam svrab i suzne oči
Da li simptomi počinju uvijek u isto doba godine?
a) Ne, dolaze i odlaze bez pravila
b) Da, skoro uvijek u isto vrijeme
Da li se simptomi pogoršavaju nakon boravka napolju?
a) Ne, osjećam se isto bez obzira gdje sam
b) Da, primijetim pogoršanje nakon šetnje ili boravka u prirodi
Rezultati
Ako ste većinom birali odgovor b) – Moguće je da imate sezonsku alergiju. Preporučujemo da obratite pažnju na obrazac simptoma i posavjetujete se s ljekarom. Dobra vijest je – postoje načini da sebi olakšate svakodnevnicu.
Ako su simptomi dugotrajni, vjerovatnije je da je riječ o alergiji. Alergije obično ne uzrokuju temperaturu, za razliku od prehlade. Svrab i suzenje očiju karakteristični su za alergiju. Sezonske alergije se javljaju svake godine u istom periodu – najčešće u proljeće ili ljeto. Polen je glavni okidač sezonskih alergija i simptomi su obično jači nakon boravka vani.
Ako ste uglavnom birali odgovor a) – Vaši simptomi više liče na klasičnu prehladu. Ipak, ako traju neuobičajeno dugo ili se često vraćaju, bilo bi dobro da obavite ljekarski pregled.
