Zapuštena zemljišta – slika bosanske poljoprivrede
Napuštene i zarasle oranice tužna su realnost mnogih krajeva Bosne i Hercegovine, posebno onih ravničarskih, gdje postoje idealni uvjeti za uzgoj različitih vrsta žitarica.
Ipak, kako piše Večernji.ba mnogi poljoprivrednici odustaju od proizvodnje zbog finansijske neisplativosti i neizvjesnosti otkupa.
Problem statističkog praćenja poljoprivrednog zemljišta
Prema riječima Nedžada Biće, predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH, teško je precizno odrediti koliko je obradivog zemljišta danas zaista u funkciji.
Jedan od glavnih razloga za smanjenje poljoprivrednih površina je pretvaranje oranica u građevinske parcele, kao i činjenica da su brojne površine još uvijek minirane.
Ipak, potencijal postoji – prema procjenama, BiH bi mogla zadovoljiti vlastite potrebe za pšenicom i krompirom, ali nizak nivo ulaganja i neadekvatni poticaji onemogućavaju ostvarenje tog cilja.
BiH ima plodno tlo, ali ga ne koristi
Podaci Svjetske banke iz 2016. godine pokazuju da je u svijetu prosjek obradivog zemljišta po stanovniku 0,19 hektara, dok je u EU 0,21 hektar. Bosna i Hercegovina se nalazi iznad tog prosjeka, sa 0,30 hektara obradivog zemljišta po stanovniku, zauzimajući 39. mjesto na listi.
Prema podacima FAOSTAT-a, BiH je 2020. godine imala 2.242.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je 1.122.000 hektara obradivo, dok su preostale površine livade i pašnjaci.
No, iako raspolaže s 1,07 miliona hektara najkvalitetnijih oraničnih površina, gotovo polovina – čak 456.000 hektara – ostaje neobrađena.
Potrebna modernizacija i melioracija zemljišta
Prema Strategiji poljoprivrednog i ruralnog razvoja FBiH do 2027. godine, predviđa se da će klimatske promjene donijeti veći broj vrelih dana i poremećaje u sezonskim padavinama, što će povećati rizik od suša.
Navodnjavanje je već sada jedan od ključnih izazova – dok je 1992. godine u BiH bilo oko 20.000 hektara pod sistemima za navodnjavanje, danas je ta površina smanjena na svega 3.000 hektara u Federaciji BiH, zbog ratnih oštećenja, miniranih područja i neodržavanja sistema.
Ovisnost o uvozu hrane unatoč domaćem potencijalu
Iako Bosna i Hercegovina ima značajne resurse za poljoprivrednu proizvodnju, trenutna situacija pokazuje suprotnu sliku.
Neobrađene oranice, nedovoljna ulaganja i nesigurnost tržišta tjeraju poljoprivrednike da odustanu od proizvodnje, zbog čega BiH ostaje u velikoj mjeri ovisna o uvozu hrane.
Rješenja postoje, ali zahtijevaju sistemske promjene i ozbiljnije strateško planiranje kako bi se poljoprivreda vratila na put održivog razvoja.
Možete čitati i ovo: Kada i za koliko penzioneri mogu očekivati porast penzija?
