Mart je mjesec prepun vremenskih iznenađenja – čas sunce grije, čas snijeg prekriva krovove. Na Balkanu postoji zanimljivo narodno vjerovanje koje objašnjava ovu meteorološku ćudljivost. Njegovo ime je Baba Marta – starica nepredvidivog raspoloženja koja u zavisnosti od svog hira donosi ili toplinu proljeća ili povratak zime.
Ko je Baba Marta?
Baba Marta je personifikacija mjeseca marta u mnogim slavenskim narodima. U narodnim pričama, ona je hirovita i često mijenja svoje raspoloženje – jedan dan je blaga i topla, drugi dan ljuta i hladna. U Bosni i Hercegovini, ali i širom Balkana, martovske oluje i nagli padovi temperature često se nazivaju Huke, kao znak Babinog bijesa.
Ona se, prema narodnom vjerovanju, ljuti na stare i krhke – često se kaže da “Baba Marta ne voli slabost”, pa su pastiri vjerovali da će, ako prerano izvedu stoku na ispašu, naljutiti Babin bijes i izazvati nagle snježne oluje. Postoji i predaja da se Baba Marta “smije kroz suze”, što objašnjava kako istovremeno može padati snijeg dok sija sunce. – zato su pastiri nekada izbjegavali da u martu puštaju stare koze i ovce na ispašu, bojeći se da bi Baba Marta mogla poslati iznenadne snježne mećave. U Bugarskoj, ljudi nose marteničke (crveno-bijele končiće) kao simbol zdravlja i zaštite od Babinih promjena raspoloženja.
Narodna vjerovanja o vremenu, Babina ljutnja i Goveđa zima
Baba Marta nije jedina vremenska pojava kojoj su ljudi pridavali karakter i emocije. Evo nekoliko zanimljivih narodnih izreka i vjerovanja:
“Ako mart bude blag, april će biti varljiv.” – Ljudi su vjerovali da ako mart bude previše topao, april donosi kišu i nestabilno vrijeme.
“Ako se na Jurjevo (23. april) snijeg vidi na planini, ljeta neće biti.” – Smatralo se da zima ostavlja tragove koji mogu uticati na cijelu godinu. Ljudi su vjerovali da ako mart bude previše topao, april donosi kišu i nestabilno vrijeme.
“Ako sunce sija na Blagovijest (25. mart), ljeto će biti plodno.” – Blagovijest se smatrala vremenskim proročanstvom.
“Zadnji martovski dani su najhladniji – Babini dani!” – Vjerovalo se da Baba Marta na kraju marta još jednom pokazuje svoju snagu i vraća zimu.
“Vrijeme između dva Božića predviđa kakva će biti cijela godina.” – Vjerovalo se da svaki dan između pravoslavnog i katoličkog Božića simbolizuje jedan mjesec u godini, ako je sunčano na određeni dan, vjerovalo se da će taj mjesec biti suh i topao, a ako je kišovito, očekivala se vlažna sezona.
“Ako Miholjsko ljeto potraje, zima će biti duga.” – Miholjsko ljeto, topli dani u oktobru, smatrali su predznakom duge i hladne zime.
“Ako grmi u februaru, biće kišno proljeće.” – Ljudi su pratili vremenske prilike u februaru kako bi predvidjeli proljetne kiše i uspješnost poljoprivredne sezone.
“Goveđa zima” – U narodnom kalendaru, ali i u Takvimu spominje se Goveđa zima. Smatralo se da je to posljednji talas hladnog vremena prije konačnog dolaska proljeća. Prema vjerovanju, “u martu mora tri puta posoliti”, odnosno pasti snijeg, a ako ga ne bude, past će u aprilu. U četvrtom mjesecu nastupa Goveđa zima koja traje od 20. do 25. aprila te se vjeruje da je to posljednjih šest dana odlazeće zime. Potom, 6. maja stiže Rozi-Hidr ili Jurjev, koji označava početak ljeta po bosanskom narodnom kalendaru.
Šta nam narodna vjerovanja mogu reći o klimi danas?
Iako su ove priče zabavne i duboko ukorijenjene u narodnoj tradiciji, danas živimo u vremenu kada promjene vremena nisu samo hirovite – one su sve ekstremnije.
Mart više nije onakav kakav je bio prije – Podaci pokazuju da su temperature u martu porasle za prosječno 1,2°C u posljednjih 50 godina, a broj dana sa snježnim pokrivačem smanjen je za 30%. – klimatolozi bilježe da su martovski dani topliji nego ranije, da snijega u martu ima sve manje i da su vremenski ekstremi češći.
Klimatske promjene su novi „hir“ prirode – dok su naši preci vjerovali da Baba Marta mijenja vrijeme kako joj se prohtije, danas znamo da su za iznenadne promjene krivi globalno zagrijavanje, zagađenje i ljudski faktor.
Priroda možda više ne funkcioniše po starim narodnim zakonima, ali mi možemo pomoći da njeni „hir“ ne postanu nepopravljivi. Sadnja drveća, smanjenje otpada i odgovorna potrošnja energije mali su koraci ka stabilnijoj budućnosti.
Baba Marta će i dalje ostati simbol martovske ćudljivosti, ali ono što mi danas znamo jeste da su klimatske promjene postale realnost s kojom se moramo suočiti. Možda nekadašnje iznenadne promjene nisu bile ništa drugo nego mit, ali sada su posljedica nebrige za planetu. Vrijeme je da slušamo ne samo narodna vjerovanja, već i nauku – i preduzmemo nešto dok još možemo!
