Pesah je jedan od najvažnijih praznika u judaizmu, koji simbolizira oslobođenje Jevreja iz egipatskog ropstva. Ovaj praznik, koji traje osam dana, nosi snažnu poruku o slobodi, zajedništvu i vjeri. U nastavku donosimo odgovore na najčešća pitanja o Pesahu, njegovim običajima i značaju.
Šta je Pesah i zašto se slavi?
Pesah obilježava izlazak Jevreja iz Egipta, kako je opisano u Knjizi Izlaska (Tora). Prema tradiciji, Bog je oslobodio narod Izraela iz ropstva, a deset pošasti koje su pogodile Egipat kulminirale su smrću prvorođenaca, od koje su Jevreji bili pošteđeni zahvaljujući krvi jagnjeta na svojim vratima – odatle i naziv „Pesah“ (prolazak). Praznik se obilježava kroz rituale koji podsjećaju na ovu priču, s posebnim naglaskom na simboliku slobode.
Kada se obilježava Pesah 2025. godine?
Pesah nema fiksan datum jer se računa prema hebrejskom kalendaru. U 2025. godini Pesah počinje uveče 12. aprila i završava se uveče 20. aprila.
Koji su najvažniji običaji i simboli?
Pesah je bogat simbolima koji podsjećaju na priču o izlasku iz Egipta:
- Seder večera – Najvažniji dio praznika, svečana porodična večera koja uključuje čitanje Hagade, priče o izlasku iz Egipta.
- Maca – Beskvasni hljeb koji simbolizira žurbu Jevreja pri napuštanju Egipta, jer nisu imali vremena čekati da tijesto naraste.
- Eliminacija hameca – Uoči Pesaha iz domova se uklanja sve što sadrži kvasac, što simbolizira čišćenje tijela i duha.
- Maror (gorko bilje) – Simbolizuje gorčinu ropstva.
- Haroset – Pasta od voća i orašastih plodova koja predstavlja malter koji su Jevreji koristili u Egiptu.
Kako se Pesah obilježava u različitim dijelovima svijeta?
Iako osnovni običaji ostaju isti, postoje regionalne razlike:
- Aškenaski Jevreji (Evropa) izbjegavaju rižu, kukuruz i mahunarke tokom praznika.
- Sefardski Jevreji (Bliski istok, Španija, Sjeverna Afrika) ne praktikuju ovu zabranu i uključuju raznovrsnije jelovnike.
- Jemenska zajednica koristi domaće pripremljenu macu pečenu na vatri.
- U Etiopiji, Pesah se obilježava jedinstvenim molitvama i običajima koji povezuju ovaj praznik s njihovim vlastitim egzodusom.
Sarajevska Hagada: Dragocjeni spomenik kulture
Jedan od najpoznatijih jevrejskih rukopisa u svijetu je Sarajevska Hagada – iluminirana knjiga iz 14. vijeka, nastala u Španiji. Nakon progona Jevreja iz Španije 1492. godine, Hagada je stigla u Sarajevo, gdje je postala neprocjenjivo kulturno blago.
Knjiga je preživjela mnoge historijske turbulencije, uključujući Drugi svjetski rat, kada su je zaposleni Zemaljskog muzeja sakrili od nacista. Tokom opsade Sarajeva 1990-ih, ponovo je sačuvana. Danas se čuva u Zemaljskom muzeju BiH i smatra se jednim od najljepših očuvanih srednjovjekovnih rukopisa.
Koja je poruka Pesaha?
Pesah nije samo praznik oslobođenja, već i podsjetnik na odgovornost slobode. Njegova poruka ostaje univerzalna: svaki čovjek ima pravo na dostojanstven život, pravdu i slobodu. Bez obzira na mjesto i način obilježavanja, Pesah je praznik koji povezuje generacije kroz priče, običaje i vjeru.
Ovo je vodič kroz osnovne aspekte Pesaha. Ako želite saznati više, posjetite lokalnu jevrejsku zajednicu ili istražite bogatu tradiciju ovog praznika kroz Hagadu i druge izvore.
