Svako drugo dijete u Bosni i Hercegovini izloženo je nekom obliku međuvršnjačkog nasilja u školama.
Iako su fizičko i emocionalno nasilje među djecom odavno prepoznati problemi, stručnjaci upozoravaju da širenjem digitalnog prostora sve veći broj mališana postaje meta cyber nasilja.
Ipak, vjeruju da se adekvatnim pristupom i preventivnim mjerama ovaj problem može značajno smanjiti.
Međuvršnjačko nasilje predstavlja sve veći izazov u osnovnim i srednjim školama na području Tuzlanskog kantona, a njegova prisutnost raste i u online okruženju, gdje djeca provode značajan dio vremena.
Iz Aktiva pedagoga Grada Tuzla upozoravaju na hitnu potrebu za uvođenjem konkretnih mjera kako bi se nasilje među vršnjacima smanjilo, kako u školskim klupama, tako i u digitalnom prostoru.
„2008. godine predstavnici osnovnih škola Kreka, Tušanj i srednja Geodetsko-građevinska škola radili su istraživanja gdje su u saradnji sa Udruženjem Zemlja djece se došlo do podataka da je tada u osnovnim školama bilo više izraženo emocionalno i verbalno nasilje, a u srednjim školama više fizičko nasilje. Poslije 17 godina kasnije mi imamo izraženije cyber nasilje.“ navodi Zinaida Čolić Ćatić predsjednica Aktiva pedagoga osnovnih škola Grada Tuzla.
Zbog toga ističu da je ključno aktivno uključivanje roditelja u prevenciju i rješavanje ovakvih slučajeva.
„Roditelji moraju stalno biti prisutni u životu svoje djece u smislu da stalno provjeravaju na kojim su društvenim mrežama djeca i da li uopšte smiju u tim godinama biti na tim društvenim mrežama. „Biti prisutan u smislu da se gleda i kontroliše šta dijete gleda, s kim se dopisuje, sa kakvim sadržajima je zainteresiran.“ dodaje Čolić Ćatić.
Psiholozi smatraju da se kroz adekvatnu komunikaciju sa djecom i pravilnim pristupom može stati u kraj vršnjačkom nasilju.
„Struktura konflikta obuhvata i ponašanje u odnosu sukoba. Kako se osoba tj dijete ponaša i da ćemo otvoriti pitanje o tom ponašanju u smislu kakvo ono ima potrebu u tom nekom ponašanju, šta ono iskazuje, ono što je poenta cijele priče jeste staviti naglasak na to da djeca i učenici otvoreno izražavaju šta im treba.“ ističe Merima Špirtović psihologinja.
O međuvršnjačkom nasilju razgovaralo se na još jednom okruglom stolu kojeg organizuje Aktiv pedagoga Grada Tuzla.
Istaknuto je da ovaj problem iz dana u dan postaje sve komplikovaniji i teže ga je otkloniti zbog širenja digitalnog prostora, čiji su đaci svakodnevni korisnici.
Ipak, iz Aktiva smatraju kako će savremenim pedagoškim metodama ipak stati u kraj ovom đačkom problemu.
