Visoki doprinosi i složen sistem oporezivanja već godinama predstavljaju problem za privredu. Planirane reforme trebale bi donijeti stabilnost i podstaknuti ekonomski rast, budući da većina privrednika strahuje da će morati zatvoriti firme ili otpustiti radnike usljed visokih poreza koje su dužni platiti državi.
„Otkazi su već pomalo krenuli, nažalost nemamo zvaničnih informacija, no neformalno mislimo da je između 7 i 8 hiljada otkaza uručeno na nivou Federacije BiH i vjerovatno će ta cifra ići i više, do 20, 30 hiljada“, kazao je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Stoga je bitno što prije donijeti zakon o fiskalizaciji transakcija, čega su svjesni i poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.
„Ako svi u ovom trenutku možemo uraditi nešto konkretno u vezi fiskalne krize i aktuelnih posljedica poput otkaza, pada industrijske proizvodnje, gašenja kompanija i ekonomskog urušavanja FBiH, onda je to da izglasamo ovu privremenu fiskalnu reformu i smanjimo zbirnu stopu doprinosa za 10,5%“, oglasio se Admir Čavalić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Prilikom dolaska na vlast 2023. godine, prema najavama Vlade FBiH fiskalne reforme su trebale prethoditi odluci o povećanju minimalne plate. Međutim, desilo se obrnuto. Vlada FBiH je krajem 2024. godine, tačnije 30. decembra, donijela uredbu kojom se minimalna plata povećava na 1.000 KM, dok o fiskalnim reformama nije bilo ni riječi. Nikada nije zvanično objašnjeno zašto je proces fiskalnih reformi stagnirao.
„Zašto se ustvari ovoliko dugo čeka na sve skupa fiskalne reforme, zašto Vlada odugovlači? To je nekoliko ključnih problema koja trebaju i moraju biti riješena. Fiskalizacija, ovo što Vlada najavljuje, je jedan dobar način, dobar model i mi to podržavamo. To je smanjenje i borba protiv sive ekonomije, to je nešto što smo i ranije zagovarali“, rekao je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Prema zaključcima Ekonomsko-socijalnog vijeća, planirano je da se Zakon o fiskalizaciji transakcija donese i počne primjenjivati do 1. jula 2025. godine. Nakon toga, u dvije faze do 1. septembra 2025. godine, usvojili bi se propisi o doprinosima i porezu na dohodak, s konačnim ciljem smanjenja doprinosa na 28,5% od 1. januara 2026. godine.
