Važnost očuvanja maternjeg jezika
O značaju maternjeg jezika govorimo na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, jer je upravo bosanski jezik bio temelj te nezavisnosti.
Maternji jezik nije samo sredstvo sporazumijevanja – on je živi nosilac identiteta, kulture i tradicije jednog naroda. Od prvih izgovorenih riječi u djetinjstvu, postaje osnova na kojoj gradimo svoj svijet. Kroz njega se prenose historija, običaji, vrijednosti i način razmišljanja zajednice. Zato je njegovo očuvanje važno ne samo za pojedinca, već i za cijeli narod. O ovoj temi razgovarali smo s profesoricom Isanović, koja predaje bosanski jezik u švedskim dopunskim školama.
Profesorice Isanović, zašto je očuvanje maternjeg jezika toliko važno, ne samo za bosanskohercegovačku dijasporu, već i za narod u domovini?
“Maternji jezik je temelj našeg identiteta i kulture. U Švedskoj se u obrazovnom sistemu uči oko 200 jezika, a među njima i bosanski. To je ključno za našu djecu. Nedavno objavljeno istraživanje švedske vlade, koje obuhvata period od 2013. do 2023. godine, pokazalo je da djeca koja uče maternji jezik postižu bolje rezultate u svim predmetima. To dokazuje da jaka jezička osnova pozitivno utiče na njihov cjelokupni razvoj.”
Jezik kao čuvar kulturne baštine i identiteta
Kroz priče, pjesme, poslovice i običaje, maternji jezik prenosi bogatstvo generacija koje su oblikovale naš identitet. Kada se zanemari ili potisne, gubi se dio kulturne memorije i osjećaj pripadnosti. Posebno je važno da mladi prepoznaju vrijednost svog jezika, jer su oni budućnost našeg društva.
Možete li podijeliti neko iskustvo iz vašeg rada koje pokazuje koliko je maternji jezik važan?
“Radim u jezičkom centru sa oko 250 nastavnika koji predaju 75 jezika. Mnogi učenici u početku nevoljko dolaze na časove bosanskog, kažu: ‘Mama i tata kažu da moram.’ Ali, kasnije shvate koliko im to znači. Nedavno mi se javio bivši učenik koji je završio gimnaziju i rekao da mu je znanje bosanskog pomoglo u poslu, posebno pri komunikaciji s ljudima s Balkana. To je dokaz da je maternji jezik i kulturna i ekonomska investicija.”
Kognitivne i emotivne prednosti
Djeca koja uče i koriste maternji jezik razvijaju bolje analitičke i komunikacijske sposobnosti. Osim toga, maternji jezik je emotivna veza s porodicom i kulturom. U njemu su priče, pjesme i riječi utjehe koje pružaju sigurnost i pripadnost.
Kako maternji jezik doprinosi kognitivnom i emocionalnom razvoju djece?
“Istraživanja, posebno rad kanadskog naučnika Jima Cumminsa, pokazuju da dvojezična djeca imaju bolje razvijene analitičke sposobnosti i lakše uče druge jezike. Osim toga, maternji jezik gradi emotivnu povezanost s porodicom i tradicijom – što pomaže djetetu da izgradi siguran identitet.”
Obrazovne i ekonomske prednosti
Djeca koja dobro vladaju maternjim jezikom bolje napreduju u školi i lakše usvajaju nove informacije. Znanje maternjeg jezika donosi prednosti i u profesionalnom životu – omogućava bolju komunikaciju, lakše učenje drugih jezika i konkurentnost na tržištu rada.
Kako se u Švedskoj prepoznaje vrijednost maternjeg jezika?
“U Švedskoj ocjene iz maternjeg jezika utiču na upis u srednje škole i fakultete. Djeca koja redovno pohađaju nastavu maternjeg jezika bolje razumiju druge predmete, razvijaju analitičko razmišljanje i postaju konkurentnija na tržištu rada. Također, u zemlji s dva miliona useljenika, višejezičnost je velika prednost.”
Izazovi modernog doba
Globalizacija i digitalizacija donose nove izazove za očuvanje jezika. Sve češće se koristi engleski kao univerzalni jezik komunikacije, dok društvene mreže i skraćeni načini izražavanja smanjuju bogatstvo jezika. Također, u nekim sredinama se maternji jezik namjerno potiskuje, što dodatno otežava njegovo očuvanje.
Jezik se često koristi i kao političko sredstvo. Kako vidite ovu problematiku u kontekstu bosanskog jezika?
“Jezik nije samo sredstvo sporazumijevanja, već i ključni dio identiteta. Kada se ljudima osporava pravo na maternji jezik, zapravo im se osporava pravo na vlastiti identitet. U nekim situacijama, jezik se koristi kao alat etničkog potiskivanja. Zbog toga je važno kontinuirano raditi na njegovom očuvanju – kroz obrazovanje, medije i društvene inicijative.”
Kako digitalizacija utiče na očuvanje jezika?
“Tehnologija donosi brojne mogućnosti, ali i izazove. S jedne strane, omogućava dostupnost knjiga i resursa, ali s druge strane, smanjuje emotivnu vezu s jezikom. Na primjer, kada dijete sluša priču putem robota, nedostaje toplina i osjećaj sigurnosti koje daje glas roditelja. Zato je važno pronaći balans – koristiti digitalne alate, ali ne zanemariti lični kontakt.”
Budućnost bosanskog jezika
Šta očekujete kada je riječ o budućnosti bosanskog jezika, kako u BiH, tako i u dijaspori?
“Bosanski jezik će opstati sve dok postoji barem jedan govornik – a mi znamo da nas ima mnogo. Ključno je da se obrazovne institucije, biblioteke i kulturne organizacije angažuju u njegovom očuvanju. Trebamo organizovati radionice, književne večeri i druge aktivnosti koje će mladima približiti bogatstvo našeg jezika. Projekti poput ‘Učimo, ma ne igramo se’ pokazuju kako se kroz igru može sačuvati jezička kultura. Očuvanje jezika znači očuvanje identiteta – a to je naša odgovornost.”
Profesorice Isanović, hvala vam na inspirativnom razgovoru i vašem radu na očuvanju bosanskog jezika i kulture. Nadamo se da će vaš entuzijazam biti podsticaj mnogima, kako u BiH, tako i u dijaspori.
“Hvala i vama. Važno je da nastavimo pričati bosanski, da čuvamo svoju tradiciju i da se borimo za svoj identitet – jer je jezik duša naroda.”
Profesorice Amela, hvala vam na ovom vrlo inspirativnom razgovoru i na vašem neumornom radu u očuvanju bosanskog jezika i kulture. Nadamo se da će vaš entuzijazam i dalje biti poticaj mnogima, kako u BiH, tako i u dijaspori.
“Hvala i vama. Važno je da ne prestanemo pričati o našem jeziku, da njegujemo našu tradiciju i da se borimo za naš identitet – jer je jezik više od riječi, on je duša našeg naroda.”
Policija u TK sankcionisala više od stotinu vozača
