Demencija roditelja: Izazovi, simptomi i podrška

Prema tvrdnjama naših čitatelja ali i stručnjaka demencija roditelja je stanje sa kojima se jako teško suočavamo i nosimo. Demografske promjene u Bosni i Hercegovini jasno pokazuju da naše društvo stari. Procjene sugeriraju da će broj osoba starijih od 65 godina znatno porasti u narednim decenijama, što donosi nove izazove za zdravstveni i socijalni sistem. Među ovim izazovima, demencija zauzima posebno mjesto. Ovo medicinsko stanje, koje utiče na milione ljudi širom svijeta, sve više pogađa porodice u BiH.

Nedavno istraživanje koje je RTV Slon proveo putem online upitnika za potrebe podcasta Taboo Show otkrilo je kako opća populacija doživljava demenciju i s kakvim se izazovima suočavaju osobe koje brinu o oboljelima. Rezultati su ukazali na potrebu za većom edukacijom, podrškom i razumijevanjem ovog kompleksnog stanja.

Ko su učesnici našeg istrživanja?

Većina učesnika našeg istraživanja su žene (98,4%) i  to osobe starije od 45 godina (89,3%) što sugerira da su ispitanici vjerovatno oni koji već brinu o starijim članovima porodice.  Potvrđuje to i rezultat da čak 79,6% ispitanika u svom bliskom okruženju ima dementnu osobu, što ukazuje na visok stepen direktnog iskustva.

Šta su demencija i senilnost?

Istraživanje je pokazalo da većina ispitanika (94,6%) ispravno prepoznaje demenciju kao specifično medicinsko stanje koje uzrokuje gubitak pamćenja i kognitivnih funkcija. Međutim, kada je riječ o senilnosti, odgovori su podijeljeni. Dok neki smatraju senilnost normalnim dijelom starenja (32,2%), drugi je poistovjećuju s demencijom (25,1%). Važno je naglasiti razliku:

• Demencija nije normalan dio starenja. To je medicinsko stanje koje uzrokuje progresivni gubitak pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjene u ponašanju.
• Senilnost, s druge strane, može označavati opšti pad funkcija povezan sa starenjem, ali nije uvijek rezultat bolesti poput demencije.

Upravo shvatanje razlika između demencije i senilnosti, često je vrlo važno za pružanje prave podrške oboljelima.

Simptomi demencije

Demencija se manifestira kroz različite simptome koji se mogu pogoršavati s vremenom:

• Gubitak pamćenja: Osobe zaboravljaju nedavne događaje, imena ili mjesta.
• Dezorijentacija: Teško razlikuju vrijeme dana, gube se u poznatom okruženju.
• Promjene raspoloženja i ponašanja: Česte su epizode depresije, anksioznosti ili ljutnje.
• Smanjena sposobnost donošenja odluka: Poteškoće u procjeni situacija ili planiranju.
• Problemi s govorom: Teško pronalaze prave riječi ili razumiju složene rečenice.

Prepoznavanje i rano otkrivanje simptoma porodicama može pomoći da reaguju na vrijeme i da pruže adekvatnu njegu.

Važni izazovi prema rezultatima istraživanja

Naše istraživanje je pokazalo da su najveći izazovi s kojima se suočavaju porodice:

• Ravnoteža između posla i brige (34,6%)
• Upravljanje promjenama u ponašanju (18,8%)
• Pružanje emocionalne podrške (17%)
• Održavanje sigurnosti u okolini (16,7%)

Ispitanici su takođe istakli da je prepoznavanje simptoma, poput gubitka orijentacije u prostoru i vremenu (34,7%) i problema s pamćenjem (28,6%), dodatno otežavajuće za porodice koje brinu o oboljelima.

Kako razumjeti osobe s demencijom?

Osobe s demencijom često doživljavaju svijet drugačije, gube pojam o vremenu, imaju trenutke straha od napuštanja i ispoljavaju promjenjivo raspoloženje. Sve te promjene nisu znak “staračkog egoizma” kako ponekad, opterećeni svojim brigama, pomislimo. Dementne osobe mogu imati trenutke lucidnosti kada izgledaju potpuno svjesne, što porodici može biti zbunjujuće.

Na šta trebamo obratiti pažnju:

1. Razumijevanje gubitka orijentacije: Dementne osobe često ne prepoznaju vrijeme dana ili godine. Redovne rutine i vizualni podsjetnici, poput kalendara ili satova, mogu biti od velike pomoći.
2. Strah od napuštanja: Dementne osobe mogu osjećati nesigurnost ako su same, stoga je bitno što češće osigurati prisustvo bliske osobe ili pružiti utjehu kroz jednostavnu fizičku blizinu. U zavisnosti od stepena demencije, ovakve osobe, vrlo često će zahtijevati i 24 satnu brigu i nadzor pa bi bilo dobro promisliti i o alternativama i osobama koje se mogu smjenjivati u brizi oko dementnog roditelja.
3. Promjene raspoloženja: Promjene mogu biti izazvane frustracijom ili konfuzijom. Strpljenje i smiren ton govora mogu smanjiti tenziju.
4. Komunikacija: Dementne osobe često ne prepoznaju porodicu, ali to ne znači da ih ne treba podsjećati na zajedničke uspomene. Korištenje fotografija ili razgovor o prošlosti može probuditi lijepe emocije.
5. Smirivanje uznemirenih osoba: Koristite smiren glas i usmjerite pažnju na aktivnosti koje ih opuštaju, poput slušanja muzike ili crtanja.

Razumijevanje ovih iskustava pomaže njegovateljima da pruže bolju podršku i stvore okruženje puno razumijevanja i strpljenja. Briga o osobi s demencijom je izazovna, ali uz adekvatnu edukaciju, podršku i empatiju, moguće je poboljšati kvalitet života i oboljelih i njihovih porodica.

Kako se nositi s izazovima?

Briga o osobi s demencijom zahtijeva angažman cijele porodice i često ostavlja emotivne i psihološke posljedice. Naše istraživanje je pokazalo da porodice koriste različite strategije za suočavanje:

• Podrška porodice i prijatelja (45,5%)
• Profesionalna terapijska podrška (31,5%)
• Tehnike smanjenja stresa poput meditacije ili joge (15,3%)

Osobe koje brinu o dementnim osobama vrlo često osjećaju:

• Stres i iscrpljenost: Kontinuirana briga može dovesti do fizičke i mentalne iscrpljenosti.
• Emocionalni teret: Suočavanje s promjenama u voljenoj osobi može izazvati tugu, frustraciju i osjećaj gubitka.
• Socijalna izolacija: Njegovatelji često zanemaruju vlastite društvene potrebe, što može dovesti do osjećaja usamljenosti.

Njegovatelji često osjete sindrom sagorijevanja, stoga je nužno pronaći balans i potražiti pomoć kada je potrebna.

Savjeti za njegovatelje

U saradnji sa stručnjacima za čitatelje portala www.rtvslon.ba pripremili smo nekoliko nekoliko praktičnih savjeta koji mogu pomoći njegovateljima u svakodnevnoj brizi:

1. Uspostavite rutinu: Dosljedan dnevni raspored može pružiti osjećaj sigurnosti oboljeloj osobi.
2. Komunicirajte jasno i smireno: Koristite jednostavne rečenice i održavajte kontakt očima.
3. Pružite emocionalnu podršku: Budite strpljivi i pokazujte empatiju prema osjećajima oboljele osobe.
4. Potražite pomoć: Ne ustručavajte se zatražiti podršku od drugih članova porodice ili profesionalaca.
5. Brinite o sebi: Vodite računa o vlastitom zdravlju i uzimajte redovne pauze kako biste spriječili sagorijevanje.

Poziv na akciju

Demencija nije samo zdravstveni problem; to je izazov za porodicu i društvo. Potrebno je podići svijest o ovom stanju i pružiti podršku oboljelima i njihovim porodicama.

Naše istraživanje, provedeno za potrebe podcasta Taboo Show, naglašava koliko je bitno razumjeti iskustva i izazove s kojima se suočava naša zajednica. Ako ste suočeni s demencijom u svom okruženju, tražite pomoć, informišite se i razgovarajte o ovoj temi. Edukacija i razumijevanje prvi su koraci ka stvaranju zajednice koja pruža podršku, a ne osudu.

Demencija roditelja tema je i posljednje epizode druge sezone podcasta Taboo Show. Epizodu, u kojoj donosimo konkretne savjete kako postupiti u određenim situacijama možete pogledati u produžetku teksta.

Hvala na podršci!

Dragi čitatelji, gledatelji i slušatelji, hvala vam na svoj podršci koju ste nam dali i povjerenju koje ste nam ukazali kroz svih 35 epizoda druge sezone podcasta Taboo Show. Od juna prošle godine razgovarali smo o partnerskim odnosima, mentalnom zdravlju, izazovima modernog roditeljstva i mnogim drugim temama koje nas sve dotiču. Hvala vam što ste bili dio ovog putovanja – što ste dijelili svoja mišljenja, učestvovali u našim istraživanjima, i pokazali da zajedno možemo učiti i rasti.
Pozivamo vas želim da nastavite razgovarati o važnim temama, da budete podrška jedni drugima i da njegujete zajedništvo u svojim porodicama i zajednicama. Jer tabui će postojati ako nastavimo ćutati.

Hoće li biti treće sezone? Ostavljamo to kao malu tajnu, ali jedno je sigurno – vaše ideje i poruke su uvijek dobrodošle. 

Nastavite pratiti sve naše kanale i sadržaje.

Hvala vam što ste s nama. Budite dobro i čuvajte one koje volite.

Podsjećamo, drugu sezonu podcasta „Taboo Show“ realizujemo u sklopu WB Media for change projekta.

“Taboo Show” – podcast o temama o kojima se rijetko javno govori ili često šuti.