Vlažna staništa bilježe zabrinjavajući pad populacija biljnih i životinjskih vrsta
– Zašto obilježavamo današnji međunarodni Dan vlažnih staništa? Jednostavno, vlažna su staništa dom za više od 40% biljnih i životinjskih vrsta. Ovi centri bioraznolikosti najveći su borci protiv klimatskih promjena. Primjerice, tresetišta, vrsta vlažnog staništa, čine samo tri posto zemljine površine, a apsorbiraju dvostruko više ugljen dioksida koliko i sve šume na planeti zajedno.
Prema najnovijem WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, u posljednjih 50 godina zabilježen je pad populacija vrsta od zabrinjavajućih 85%. Uništavanjem naizgled običnih močvara ili poplavnih šuma, uništavamo savršene ekosisteme koji nam pružaju pitku vodu, čist zrak te bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta. Svjesni toga, u svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode WWF rade na restauraciji Hutovog blata, čiste kanale i odmuljuju Deransko jezero, čime osiguravaju zadržavanje veće količine vode u Parku.
„Kroz projekt ‘MERLIN’, finalizirali smo planove akcije restauracije nekoliko glavnih kanala koji spajaju različite dijelove Deranskog jezera, te smo odmuljili šest hektara jezera. Istražene su podzemne veze Deranskog i Svitavskog jezera koji čine Hutovo blato, te su potvrđene podzemne veze između jezera i okolnih kršnih polja i rijeka. Radovi su dovršeni, te nam preostaje još samo prezentacija rezultata i monitoring provedenih radova“, ističe Matea Jarak iz WWF-Adrije.
„Najveći pritisak na Hutovo blato predstavlja hidoelektrana Čapljina zbog čijeg prisustva u Deransko jezero ne dolazi dovoljna količina vode. Također, prirodnim zarastanjem i taloženjem mulja u jezeru, razina vode se smanjuje, što je ubrzano i evaporacijom uslijed visokih temperatura. Kako bismo očuvali to prirodno spremište ugljika, koje prema istraživanjima PMF Univerziteta u Sarajevu može skladištiti više ugljika nego sve šume u BiH zajedno, potrebno je zaštiti i održavati veze kojima voda dolazi u močvaru,“ zaključuje Jarak.
Kvalitetnom zaštitom i upravljanjem vlažnih staništa, pružaju nam se brojne socio-ekonomske prilike za razvoj. Jedna takva mogućnost je integracija močvara u urbanističko planiranje umjesto njihovog uništavanja u korist infrastrukture. Primjenom ovih praksi, podižemo ne samo kvalitetu vode u urbanim sredinama već i smanjujemo posljedice poplava. To podrazumijeva uključivanje močvarnih staništa u urbanističke planove razvoja, zaštitu postojećih močvarnih staništa od ljudske intervencije i obnovu onih koja su degradirana. Dobri primjeri su ovakvih praksi New York i Singapur, koji su uspješno integrirali močvare u svoje urbane krajolike, pokazujući kako razvoj i očuvanje mogu koegzistirati.
MERLIN je “istraživačka i inovacijska akcija” financiše u okviru programa Europske komisije Horizont 2020 u kojem se provode aktivnosti restauracije na čak 17 lokacija širom Europe.
