Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine donio je 13. januara “Uputstvo o zabrani uvoza određenih pošiljki radi sprečavanja unosa slinavke i šapa u Bosnu i Hercegovinu”.
Članom 1. Uputstva zabranjuje se uvoz pošiljki domaćih i divljih papkara, sjemena i embrija/jajnih ćelija porijeklom od papkara, namirnica, proizvoda, sirovina i otpada porijeklom od domaćih i divljih papkara, kao i hrane za životinje porijeklom od papkara, a koje potiču iz Savezne države Brandenburg u Njemačkoj.
Bosna i Hercegovina je zvanično slobodna od bolesti slinavke i šapa prema WOAH – Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja, a posljednji zabilježeni slučaj desio se davne 1968. godine.
Kako je saopšteno iz Agencije za sigurnost hrane BiH, njemačko veterinarsko nadležno tijelo prijavilo je 10. januara 2025. godine, putem sistema Evropske komisije za prijavu bolesti životinja, izbijanje slinavke i šapa u objektu sa vodenim bivolima u općini Hoppegarten, Savezna država Brandenburg.
Sumnja na bolest postavljena je nakon što su uginule tri od ukupno 14 životinja koje su držane na otvorenom u jednom objektu, a laboratorijskim analizama potvrđen je virus slinavke i šapa.
Slinavka i šap je jedna od najrazornijih bolesti koja pogađa domaće (goveda, svinje, ovce, koze i bivole) i divlje papkare širom svijeta. Uzročnik bolesti je virus iz porodice Picornaviridae, rod Aphtovirus. Kombinovana visoka antigenska varijabilnost i efikasan prenos čine virus slinavke i šapa (Foot-and-mouth disease virus, FMDV) veoma zaraznim među osjetljivim jedinkama različitih vrsta širom svijeta.
Bolest je endemska u mnogim dijelovima svijeta, iako se kontinuirano radi na njenom suzbijanju. Prenosi se direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama, indirektnim kontaktom putem kontaminiranih životinjskih proizvoda, hrane za životinje, kao i putem aerosola. Ljudi također mogu mehanički prenijeti virus sa zaraženog na druga gazdinstva: preko ruku, odjeće, prevoznih sredstava i slično. Bolest se manifestuje pojačanim lučenjem sline, depresijom, hramanjem, te pojavom karakterističnih vezikula na epitelu usana, jezika, desni, nosnica, krune papaka, međupapčanog područja i sisa.
U informaciji koju je povodom izbijanja bolesti slinavke i šapa na području Savezne države Brandenburg objavio Federalni institut za procjenu rizika (Bundesinstitut für Risikobewertung, BfR) navodi se da je FMDV uglavnom bezopasan za ljude. Samo u ograničenom broju izolovanih slučajeva (oko 40 evidentiranih slučajeva infekcije u cijelom svijetu od 1921. do 2007. godine), nakon direktnog kontakta sa zaraženim životinjama, zabilježeni su blagi simptomi bolesti kod ljudi te se u tom pogledu slinavka i šap ne smatra klasičnom zoonozom. Prijenos bolesti putem konzumiranja hrane ili sa čovjeka na čovjeka do sada nije zabilježen.
Međutim, zbog strogih mjera kontrole i ograničenja u međunarodnoj trgovini, ova bolest predstavlja veliku prijetnju međunarodnoj trgovini i stočarskoj industriji, uključujući male proizvođače, kao i cijela regionalna gospodarstva. Prilikom potvrde slinavke i šapa primjenjuju se stroge i rigorozne mjere kontrole i suzbijanja daljnjeg širenja u skladu sa važećim propisima, a iste uključuju obavezu usmrćivanja i neškodljivog uklanjanja svih preostalih osjetljivih životinja u pogođenom objektu, uspostavu zaštitne i nadzorne zone, zabranu premještanja živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla i druge mjere.
