Vlada TK usvojila je zaključak kojim zadužuje Ministarstvo šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede TK da od Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine zatraži saglasnost za postupanje u svakom pojedinačnom slučaju koji se odnosi na promjenu namjene šumskog zemljišta u državnom vlasništvu.
U informaciji se navodi da, prema odredbama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, resorno ministarstvo ima poteškoće u donošenju odluka o korištenju i davanju šuma i šumskog zemljišta na raspolaganje.
Ovo ministarstvo trenutno nije u mogućnosti izdavati šumsko zemljište u zakup niti uspostavljati pravo služnosti na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu države.
Osim toga, Ministarstvo je obavezano da usvojenu informaciju dostavi Uredu visokog predstavnika (OHR) i zatraži njihovu pomoć u pronalaženju rješenja za zahtjeve koji se odnose na promjenu namjene ili privremeno korištenje šumskog zemljišta u državnom vlasništvu.
“Dakle, ministarstvo možemo reći da ne može više davati rješenja o promjeni namjena šumskog zemljišta koje je u vlasništvu države. Predpostavljam da je namjera Visokog predstavnika bila da donošenjem ovog zakona da natjera institucije BiH da donesu zakon o raspolaganju državnom imovinom, no poznato je da je ovaj zakon donesen 2002. godine i da on nikada nije donesen na nivou države. Posljedice ovog zakona će snositi građani FBiH jer će mnogi infrasturkturni projekti ostati bez dozvola odnosno nećemo moći izdavati dozvole za promjenu namjene” pojasnio je Fedahija Ahmetović ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK
Ova odluka vezana je za raniju odluku Visokog predstavnika Kristijana Šmita o uredbi o državnoj imovini.
Na ovaj način, otežana je raspodjela imovine tokom tendera i drugih građevinskih procedura, a razlog tome su nebrojeni slučajevi (mahom u Republici Srpskoj) kojima se državna imovina uslijed projektnih aktivnosti “poklanjala” privatnim kompanijama koje su sprovodile građevinske radove na tom području.
Novom uredbom, iako je otežano i usporeno dobijanje pristupa šumskom tačnije državnom tlu, kreiran je “zaštitni sloj” koji onemogućava da državna imovina završi u rukama privatnih lica.
