Emigracija mladih iz BiH dugogodišnji problem bez rješenja?
Emigracija iz Bosne i Hercegovine sve više postaje tema koja zabrinjava kako stručnjake, tako i obične građane. Svake godine sve veći broj ljudi odlučuje napustiti zemlju u potrazi za boljim životom, a najčešće destinacije su Njemačka, Austrija, Slovenija i Hrvatska. Iako se tačni razmjeri ovog fenomena teško mogu precizno izmjeriti zbog nedostatka sveobuhvatnih podataka, postoje jasni pokazatelji o razmjerama odlaska.
Koliko ljudi odlazi?
Jedan od rijetkih izvora podataka o emigraciji u Bosni i Hercegovini dolazi iz Agencije za identifikaciona dokumenta (IDDEEA), evidenciju i razmjenu podataka BiH, koja bilježi broj ljudi koji se odjavljuju iz prebivališta radi iseljenja. Prema podacima iz Migracionog profila za 2023. godinu, koji je objavilo Ministarstvo sigurnosti BiH, 2.777 osoba je službeno odjavilo boravak te godine.
Međutim, ovi brojevi nisu potpuni pokazatelji stvarne slike emigracije, jer mnogi građani odlaze bez odjavljivanja. Dodatno, veliki broj odlazaka povezan je sa radnim migracijama, posebno u zemlje Evropske unije, koje su česte destinacije za naše građane.
Decenija odlazaka…
Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini (UZOPI), procjenjuje se da je u periodu od 2013. do 2023. godine oko 660.000 ljudi napustilo Bosnu i Hercegovinu.
Ovi podaci uključuju i one koji su se službeno odjavili iz evidencije prebivališta, kao i one koji to nisu učinili, što ukazuje na značajan demografski izazov s kojim se zemlja suočava.
Prema podacima Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), u posljednjih deset godina službeno se odjavilo između 3.200 i 5.041 osoba godišnje. Međutim, mnogi građani odlaze bez formalne odjave, što znači da stvarni broj iseljenih može biti znatno veći.
Ako se ovaj trend nastavi, posljedice bi mogle biti dalekosežne, uključujući depopulaciju i urušavanje socijalnih i ekonomskih struktura zemlje. Stoga je neophodno hitno poduzeti mjere i strategije kako bi se zaustavio ovaj masovni egzodus.
Rad u inostranstvu – privremeni ili trajni odlazak?
Na osnovu bilateralnih sporazuma o zapošljavanju koje je Bosna i Hercegovina sklopila sa Slovenijom i Njemačkom, značajan broj radnika zapošljava se u ovim zemljama. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, do novembra 2023. godine, čak 12.099 građana BiH pronašlo je zaposlenje u Sloveniji, dok je 400 medicinskih radnika dobilo posao u Njemačkoj. Ove brojke ne uključuju one koji posao nalaze samostalno, bez posredovanja institucija.
Šta ovi podaci znače?
Iako precizna evidencija o emigraciji iz BiH ne postoji, zbog čega se često oslanjamo na podatke statističkih agencija u zemljama prijema, jasno je da odlazak iz zemlje uzima maha. Odliv mladih i kvalifikovanih radnika predstavlja poseban izazov, jer prijeti ekonomskom razvoju i društvenoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Kakve su posljedice?
Ako se trenutni trend nastavi, posljedice bi mogle biti dalekosežne. Depopulacija, manjak stručne radne snage i urušavanje socijalnih i ekonomskih struktura postaju realni scenariji. Bosna i Hercegovina hitno treba strategije koje će adresirati uzroke emigracije i ponuditi dugoročna rješenja kako bi se spriječio masovni egzodus svojih građana.
Vrijeme za akciju
Dok mnogi traže bolju budućnost van granica, pitanje koje ostaje jeste: šta mi kao društvo možemo učiniti da oni odluče ostati? Vrijeme je da se postave konkretne mjere koje će zadržati ljude u zemlji i ponuditi im razloge za ostanak, jer Bosna i Hercegovina ne smije izgubiti ono najvrjednije – svoje ljude.
Koje još države pate od iseljavanja stanovništva?
Osim Bosne i Hercegovine, mnoge druge države svijeta susreću se sa problemom iseljavanja stanovništva. Pojedine države zbog ratnih dejstava poput Sirije, Afganistana, Jemena, Somalije i Ukrajine suočene su sa intenzivnim odlivom stanovništva. Osim njih, države poput Haitija i Venecuele susreću se sa porastom droge i drugih opijada, kao i porast kriminaliteta u državi, zbog čega ljudi odlaze iz ovih država.
Federacija BiH bruji o minimalcu: 1.000 KM – spas za radnike ili problem za poslodavce?
Penzioneri na udaru: Prijevremena penzija sve teža, ali stiže povećanje
