Bh. dijaspora: najjača ekonomska podrška
Iako Centralna banka BiH nema precizne podatke o zemljama iz kojih dolaze novčane doznake, navode da uglavnom stižu iz zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najzastupljenija
Rast novčanih doznaka iz dijaspore i dalje predstavlja jedan od glavnih finansijskih oslonaca za Bosnu i Hercegovinu. Prema podacima za drugi kvartal ove godine, u BiH je stiglo više od 1,1 milijardu konvertibilnih maraka, dok je ukupan priliv za prvih šest mjeseci iznosio 1,97 milijardi KM.
Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi u drugom kvartalu dostigli su oko 1,5 milijardi KM, što je povećanje u odnosu na prvi kvartal kada su iznosili 1,2 milijarde KM. Ukupan iznos tekućih transfera za prvu polovinu godine premašio je 2,6 milijardi KM.
Najveći dio ovog priliva, 1,1 milijarda KM, odnosi se na personalne transfere, odnosno novčane doznake iz inostranstva. U poređenju s prvim kvartalom, kada je zabilježeno nešto više od 857 miliona KM, rast pokazuje kontinuiranu važnost doznaka. U istom periodu prošle godine priliv doznaka iznosio je 1,76 milijardi KM, što ukazuje na porast od preko 200 miliona KM u odnosu na ovu godinu.
– Preostalih 373,8 miliona KM čine ostali tekući transferi, od čega se na socijalna davanja, poput penzija iz inostranstva, odnosi 331,19 miliona KM – navode iz Centralne banke BiH. Rast je evidentan i u ovom segmentu u odnosu na prvi kvartal.
Iako Centralna banka BiH ne raspolaže preciznim podacima o zemljama iz kojih stižu doznake, napominju da najveći prilivi dolaze iz zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bosanskohercegovačka dijaspora najzastupljenija.
Ekonomista Predrag Mlinarević, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, naglašava da doznake iz inostranstva imaju ključnu ulogu u podsticanju potrošnje.
– Na godišnjem nivou, doznake dosežu između četiri i pet milijardi konvertibilnih maraka, što čini oko 20 posto raspoloživog dohotka naših građana. Kako je potrošnja ključna komponenta agregatne tražnje, njihov značaj za privredni rast je neupitan. Osim toga, doznake pomažu u finansiranju trgovinskog deficita, čime BiH ostvaruje manji deficit tekućeg bilansa u odnosu na spoljnotrgovinski deficit – objašnjava Mlinarević.
Ipak, on ističe da je neiskorišten potencijal dijaspore jedan od ključnih problema.
– Nedovoljno smo radili na podsticanju investicija dijaspore koje bi mogle značajnije doprinijeti održivom ekonomskom razvoju. Primjer Irske, koja je zahvaljujući investicijama svoje dijaspore transformisala ekonomiju, može nam poslužiti kao model. Povoljna poreska politika i ulaganje u obrazovanje omogućili su Irskoj tehnološki napredak i ekonomski razvoj – dodaje on.
Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara, ističe da su sredstva iz inostranstva neophodna za mnoga domaćinstva u BiH.
– Vjerujem da naši ljudi iz dijaspore pomažu svojim porodicama da ulažu, kupuju i preživljavaju. Bez tih sredstava, situacija u BiH bila bi znatno teža – kazao je Bago.
Priliv novca iz inostranstva i dalje ima ključnu ulogu u održavanju ekonomske stabilnosti, ali stručnjaci upozoravaju na potrebu za dugoročnim i strateškim pristupom njegovom korištenju.
RTV Slon/Oslobođenje
