Prvi imam Aja Sofije Ferruh Mustuer predvodio džuma-namaz Bihaću

Ferruh Mustuer stigao i u BiH

Ferruh Mustuer, prvi imam Aja Sofije, danas je predvodio džuma-namaz u Fethiji, poznatoj i kao bosanska Aja Sofija, čime je ovaj nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine još jednom istaknut kao značajno duhovno i kulturno naslijeđe.

Fethija džamija, smještena u srcu Bihaća, predstavlja najstariju gotičku građevinu u Bosni i Hercegovini. Prvobitno izgrađena u 13. stoljeću kao katolička crkva, u 16. stoljeću, dolaskom Osmanlija, preuređena je u džamiju.

Ova jedinstvena građevina, koja harmonizira gotički stil i islamsku duhovnost, posljednjih godina dobila je nadimak bosanska Aja Sofija, naglašavajući njenu povijesnu i simboličku važnost za Krajinu.

Ko je Mustuer?

Ferruh Mustuer, istaknuti imam Aja Sofije u Istanbulu, poznat je po svojoj posvećenosti očuvanju islamske tradicije i promociji duhovnih vrijednosti. Kao prvi imam obnovljene Aja Sofije, odigrao je ključnu ulogu u povezivanju vjerskog i kulturnog naslijeđa ove legendarne građevine. Njegov rad karakteriziraju duboko poznavanje islamske teologije i težnja ka stvaranju mostova između različitih kultura i generacija. Predvodeći džuma-namaz u Fethiji, poznatoj kao bosanska Aja Sofija, Mustuer je istakao čast i značaj spajanja dva važna simbola islamske kulture i tradicije. Njegov doprinos inspirira mnoge, ne samo u Turskoj već i širom islamskog svijeta.

Organizacija ovog značajnog događaja izvedena je uz maksimalan trud Općine Bihać i Medžlisa Islamske zajednice Bihać, čime su osigurani svi uvjeti za njegovo uspješno održavanje.

Pet zanimljivosti o džamiji Aja Sofija:

1. Jedinstvena arhitektura: Aja Sofija je poznata po svojoj fascinantnoj kombinaciji bizantske i osmanske arhitekture. Prvobitno izgrađena kao crkva 537. godine, pretvorena je u džamiju 1453. nakon osvajanja Konstantinopolja, a danas spaja elemente obiju kultura.
2. Najveća kupola svog vremena: Njena grandiozna kupola, visoka 55,6 metara i prečnika 31,24 metra, bila je inženjersko čudo svog vremena i inspiracija mnogim arhitektima kroz stoljeća.
3. Mozaici skriveni stoljećima: Tokom pretvaranja crkve u džamiju, zlatni bizantski mozaici sa slikama kršćanskih svetaca i cara bili su prekriveni slojem maltera, što ih je sačuvalo kroz vijekove. Danas su djelomično restaurirani i privlače posjetioce iz cijelog svijeta.
4. Simbol preobrazbe: Aja Sofija je tokom svoje istorije bila crkva, džamija, muzej (od 1935. do 2020.) i ponovo džamija, što je čini simbolom različitih epoha i civilizacija koje su obilježile Istanbul.
5. Mistični stup želja: Unutar Aja Sofije nalazi se tzv. “stup želja” ili “mokri stup” za koji se vjeruje da ima čudesna svojstva. Posjetioci ubacuju prst u rupu na stupu i, ako izađe mokar, smatra se da će im želja biti ispunjena.

Pušenje u zatvorenom zabranjeno: Kazne na vidiku

Majke i žene Srebrenice: Tri decenije borbe za istinu i pravdu

Finansijska pomoć porodicama boraca iz Rudnika ‘Kreka’ u povodu Dana rudara