Usljed stabilnih vremenskih prilika jučer i danas nastavljena je situacija sa izuzetno pogoršanim kvalitetom zraka u većini gradova Bosne i Hercegovine. I dalje je najlošija stanje u Kantonu Sarajevu gdje je na snazi epizoda “Upozorenje”, jer se zadržava trend prekograničnih vrijednosti zagađajućih materija u zraku te je i jutros u glavnom gradu BiH zrak opasan za stanovništvo.
Prema podacima od 9.00 sati indeks kvaliteta zraka u Sarajevu je iznosio 302. Upozorava se na ozbiljne posljedice moguće za cjelokupno stanovništvo. Tokom boravka vani treba izbjegavati bilo kakve napore. Najugroženije kategorije stanovništva: trudnice, stare osobe i djeca, osobe s respiratornim i srčanim problemima, morale bi ostati u zatvorenom.
Kvalitet zraka jutros je također vrlo nezdrav na području Travnika i Ilijaša u kojima je indeks kvaliteta zraka u 9.00 sati iznosio 267 i 204.
I u većini drugih gradova, posebno u srednjoj Bosni zrak je nezdrav za stanovništvo, a najzagađenija su područja Visokog, Zenice i Kaknja u kojima je indeks kvaliteta zraka iznad 170. Zrak je također nezdrav i na području Tuzle u kojoj je u 9.00 sati indeks kvaliteta zraka iznosio 191.
Od 28. novembra se u Bosni i Hercegovini očekuje značajnija promjena vremenskih uslova i izvjesno poboljšanje kvaliteta zraka na svim mjernim mjestima.
Podaci o kvalitetu zraka na području BiH prikupljaju se sa zvaničnih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH, a prikuplja ih i objavljuje nevladina organizacija Eko akcija na svojoj web stranici.
Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).
Koncentracija PM 2,5 čestica jutros u 9.00 sati Sarajevu iznosila je 207.
PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra ili mikrona (μg) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam.
One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugalj i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.
PM10 čestice uglavnom sadrže željezo, aluminij i silikate, a nastaju primarno zbog loženja na kruta goriva te ispušnih plinova automobila i industrije. Njihova prosječna granična vrijednost tokom 24 sata je 50 mikrograma (μg/m3) po metru kubnom, a sve iznad toga znači da je kvalitet zraka lošiji te da može početi utjecati na zdravlje.
