Kibernetička ili cyber sigurnost postala je prepoznatljivo prioritetno područje za međunarodne i nacionalne sigurnosne politike, nacionalne interese, ali i za potencijalno ugrožavanje građana i cjelokupnog društva. Iz Centra za sigurnosne studije BiH oglasili su se saopštenjem:
“Ubrzana stopa digitalizacije, u svim domenama društvenog i ekonomskog djelovanja, potaknuta je dobrim dijelom i kao mjera odgovora na globalnu pandemiju COVID-19. Stoga, kibernetička sigurnost, uz rapidan porast tehnologija u nastajanju, primjene kibernetičkog ratovanja u praksi i napada na kritičnu infrastrukturu, postaje norma, a samim tim i neizbježna prijetnja i rizik u savremenom digitalnom okruženju.
Dok sve države svijeta traže najoptimalnije i najefikasnije načine da zaštite svoje nacionalne interese, ali i interese svoje ekonomije i građana od ove savremene i nepredvidljive prijetnje, BiH ved dugi niz godina tavori u mjestu, uslijed nespremnosti, nezainteresovanosti i/ili namjerenog opstruisanja političkih oligarha da konačno preduzmu prijeko potrebne korake na izgradnji neophodnog sistema zaštite od cyber napada.
Još davne 2017. godine, u nastojanju da preduzme određene korake na suprostavljanju cyber prijetnjama, Vijede ministara BiH donijelo je Odluku o određivanju Tima za ručunarske incidente za Institucije BiH (CERT – skradenica za „Computer Emergency Response Team“), koji bi bio situiran u strukturi Ministarstva sigurnosti BiH. Treba naglasiti da je ta odluka donijeta nakon skoro 10 godina koje su protekle u političkim beskorisnim nadmudrivanjima hode li taj tim biti u nadležnosti Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Ministarstva civilnih poslova BiH ili Ministarstva sigurnosti BiH.
Tek početkom 2019. godine, Ministarstvo sigurnosti BiH uspjelo je obezbijediti potrebne saglasnosti za izmjenu Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji ministarstva, kako je to predviđeno predmetnom odlukom Vijeda ministara BiH. Uslijed višegodišnjih opstrukcija, prijedlog novog pravilnika, kojim se uspostavlja nova organizaciona jedinica – Tim za odgovor na računarske incidente, usvojen je, tek, na sjednici Vijeda ministara BiH održanoj 11. 5. 2023. godine.
Tim činom stvorene su pretpostavke za sistematizaciju pet radnih mjesta i upošljavanje službenika koji bi, između ostalog, bili zaduženi da institucionalno osiguraju učlanjivanje CERT-a BiH u međunarodne asocijacije, odnosno stvoriti pretpostavke za globalnu razmjenu informacija vezanih za aktuelne cyber prijenje i napade, kao i najboljih praksi i i preporuka u zaštiti informaciono-tehnoloških sistema institucija BiH. Ujedno, taj odjel ministarstva uspostavio bi koordinirajudu ulogu mreže CERT-ova u BiH, koji su, doduše, za sada uspostavljeni samo u Ministarstvu odbrane BiH i entitetu Republika Srpska.
Uprkos prividnim nastojanjima da se, između ostalog, ispune i obaveze koje proizilaze iz pristupanja EU koja, u svom posljednjem Izvještaju o BiH za 2023. godinu, konstatuje da „BiH nije postigla napredak u usvajanju cjelodržavne strategije za cyber sigurnost“, činjenice naumoljivo govore suprotno. Osim pokretanja inicijative za uspostavu Radne grupe za izradu strateškog okvira za cyber sigurnost u BiH, u avgustu 2023. godine, koja nije ni otpočela s radom, u budžetu Ministarstva sigurnosti BiH za 2024. godinu nisu osigurana sredstava za prijem novih uposlenika za novouspostavljeni Odjel za odgovore na ručunarske incidente. Samim time, Odjel nede biti u funkciji tokom 2024. godine, dakle skoro više od godinu dana nakon stvaranja pretpostavki za njegovo uspostavljanje, što u praksi znači da de građani, institucije i privrednici ostati uskradeni za konktakt tačku u BiH, a kojoj bi se mogli obratiti u slučaju hakerskih ili drugih kompjuterskih napada na njihove računarske sisteme.
Sve navedeno, više nego očito odražava odgovornost političkih elita za stanje u društvu, a koje su se, izgleda poput istinskih oligarha, odvojile ili odrodile od istinskih problema s kojima se suočavaju institucije i građani koji se gotovo svakodnevno nalaze na udaru cyber prijetnji i povezanih rizika. Uz potencijal za dostupnost i prikupljanje velikog broja informacija, brzu komunikaciju ili mnoštvo platformi koje se koriste za širenje dezinfomacija, govora mržnje, radikalizaciju ili mizoginiju, olakšane su nezakonite aktivnosti u domenu cyber prostora te izloženost najranjivijih kategorija društva, poput žena i djece.
Imajući u vidu da bi zaštita BiH u domenu cyber sigurnosti trebala biti politički neutralna, jer u isto vrijeme ne prepoznaje etničke, vjerske, rasne, spolne, teritorijalne ili druge kategorije pripadnosti te podjednako targetira sve javne institucije, cjelokupan privredni sistem, kao i građane na cjelokupnoj teritoriji BiH, zaista je neshvatljiv indolentan odnos političara prema ovoj problematici.
Za dodatno pojašnjenje obima sigurnosnih izazova, smatramo korisnim napraviti i distinkciju između pojmova cyber sigurnosti i cyber kriminala, kako bi možda odagnali neke od dilema nadležnih osoba prilikom, nadamo se, skorih koraka koje očekujemo da poduzmu. Cyber ili kibernetička sigurnost je skup mjera za sprječavanje nastanka štete zbog prekida, kvara ili zloupotrebe IT-a i za njeno uklanjanje, ako je nastala. Ta šteta može uključivati narušavanje dostupnosti, povjerljivosti ili integriteta informacijskih sistema i infomacijskih usluga te informacija pohranjenih u njima. S druge strane, kibernetički ili cyber kriminal podrazumijeva krivična djela počinjena koruštenjem elektronskih komunikacijskih mreža i infomacijskih sistema ili protiv takvih mreža i sistema”, saopšteno je.