Nakon što je Vlada Federacije BiH utvrdila izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma saopćeno je da je cilj izmjena i dopuna lakša i preciznija primjena Zakona u praksi kako bi se očuvale prirodne vrijednosti Federacije BiH.
Također, navedeno je da se utvrđivanjem olakšava provedba aktivnosti proizašlih iz konvencija i međunarodnih ugovora koje je Bosna i Hercegovina potpisala.
Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder je izjavila da je to važna nadogradnja zakona koji je usvojen 2013. jer u praksi, kada jedno područje proglasite zaštićenim, to ne znači zaustavljanje razvoja nego samo mijenja njegov smjer.
Dodala je da turizam i njegove prednosti mnoge lokalne zajednice poput Ljubuškog, Jajca, Konjica, Jablanice, Trnova, Bosanske Krupe, Kakanja, Olova ili kantona poput USK i HNK navode u strategijama razvoja kao ključne pokretače razvoja, ali ne možemo razvijati turizam u Neumu bez da zaštitimo Mediteranetum ili govoriti o razvoju turizma na Kravicama ako ih ne očuvamo, ako ne očuvamo sedru na Plivskim jezerima, Trebižatu ili Uni, ako ne sačuvamo špilje poput Mokre Megare ili močvarna staništa poput ovih koja smo upravo zaštitili u Posavini.
– Nećemo na Blidinje ići ako jezero ne bude sačuvano ili ako Prenj posiječemo i izgradimo kao Bjelašnicu. Uz obale Une se živi iako smo to područje proglasili Nacionalnim parkom, ali se živi u skladu s Unom, tako će se živjeti i razvijati i na ostalim zaštićenim područjima, samo će nam duže trajati. Zato su ove izmjene bitne jer prate naš strateški cilj da sistemski i na održiv način razvijamo turizam i štitimo naš okoliš – istakla je Pozder.
Iz resornog ministarstva navode da je važno istaći da su izmjene i dopune pokrenute zbog prevazilaženja prepreka u provedbi zakona, posebno u nejasno definisanim nadležnostima inspekcija, u njihovom preklapanju, dupliranju procedura kod donošenja zakona o zaštiti, nedefinisanoj stručnosti nadzorničke službe u zaštićenim područijma do onih pitanja važnih za samu bioraznolikost poput činjenice da sedra kao prirodno dobro nije zaštićena ili da nismo prepoznavali pojam “invazivne vrste”. Dodaju da je ovim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode izmijenjena trećina osnovnog propisa.
Pozder je precizirala da Federacija BiH trenutno ima 14 zaštićenih područja, poređenja radi RS ima 34, a od tih 14 imamo samo jedan nacionalni park i ukupno 4,2 posto zaštićenog teritorija što je daleko ispod od 17 posto koje smo imali u obavezi proglasiti do 2020., a koju smo preuzeli svjetskom konvencijom o biološkoj raznolikosti, direktivama i ugovorima ili 30 posto kako je to definirano prošle godine na GEF konferenciji (COP 15) na što smo se također obavezali.
– U našem mandatu smo proglasili dva od ovih 14 i radimo na još nekoliko u ovom trenutku, Prenj Konjic, Mokra Megara Maglaj, Čemerska planina ZDK i KS. Usvajanjem zakona, imat ćemo efikasnije mehanizme – zaključila je Pozder, saopćeno je iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
