Ismet se pčelarstvom bavi 25 godina. Kako nam priča, iz godine u godinu sve je teže zbog klimatskih promjena, a ove je, čini se i najteže. Prvi problem je nastao kada su pčele počele izlaziti vrlo rano iz košnica zbog lijepog vremena, zatim je uslijedio period kiša i leda, a sada suša. Zbog svega, Ismet očekuje manje prinose.
„Poznato je većini ljudi da iznad 30 stepeni, cvijet od mnogih biljaka ne može imati zamet, ne daje ono što treba pčeli, jer pčela može uzeti samo onaj cvijeti koji nudi i nektar i polen. Pčelari će proći prilično teško i loše, dobit će možda neku petinu ili manje od onoga što su očekivali, i to ko uspije, ko bude imao dobre termine“, priča Ismet Hasanović, pčelar
Ovakva situacija može doprinijeti samo jednom, a to je poskupljenje meda i pčelinjih proizvoda, smatraju iz Kantonalne privredne komore. Manjak pravog, domaćeg meda, ali i velike količine patvorenog, pčelare će ponovo dovesti u situaciju da podignu cijene svojih proizvoda.
„Najveći problem predstavlja patvoreni med ili med koji dolazi sa crnog tržišta prije svega i predstavlja veliki problem za naše pčelare. Ono što je pravi med i ono što možete kupiti kod pčelara sigurno da može, ukoliko potražnja bude značajna, da će i cijena ići gore jer ipak su ograničene količine pravog i kvalitetnog meda na tržištu“, kazao je za RTV Slon Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla
Selimović rješenje vidi u većim poticajima koje bi vlasti trebale osigurati. Ističe da iznosi koji se izdvajaju za poljoprivredu nisu dovoljni, s obzirom na to da je iz godine u godinu sve skuplje, a klimatske promjene nažalost samo doprinose padu bilo kakve poljoprivredne proizvodnje.
„Mi ukoliko ne budemo imali značajnije povećanje poticajnih sredstva i prije svega osmišljenu poljoprivrednu politiku, mi ćemo poljoprivredu dovesti na onaj minimum, odnosno oni koji su bili značajni i bavili se ovom proizvodnjom bukvalno prepoloviti svoje proizvodnje. Mnoge proizvodnje imaju veće troškove nego što je vrijednost njihovih proizvoda“, dodao je Selimović,
Cijene meda trenutno se kreću između 20 i 25 KM po kilogramu. Jedino što bi moglo pomoći pčelarima da opstanu i da prihrane pčele kako bi eventualno povećali proizvodnju i kako ne bi povećavali cijene meda, su veći poticaji. S obzirom da još nije bio rebalans budžeta u TK, postoji nada da će zaista biti izdvojeno više sredstava kako za pčelare, tako i za ostale poljoprivredne proizvođače.
