Bosna i Hercegovina se sve više suočava s demografskim izazovima, a dostupni podaci ukazuju na rastući trend u broju penzionera u odnosu na radno radno stanovništvo, što bi moglo dovesti do dodatnog pritiska na penzioni sistem zemlje.
Ova situacija se može pripisati opštem starenju stanovništva, smanjenju broja zaposlenih stanovnika, kao i migraciji mladih u potrazi za boljim životnim uslovima.
Skoro 450 hiljada penzionera
Prema podacima iz maja, u Federaciji Bosne i Hercegovine evidentirano je 447.389 penzionera, dok odnos zaposlenih i penzionera trenutno iznosi 1,22 zaposlene osobe po penzioneru, potvrdio je glasnogovornik Federalnog zavoda za penzijskog i invalidskog osiguranja (MIO/PIO) Tomislav Kvesić.
Iako se ranije smatralo da se pokreće inicijativa za pomjeranje starosne granice za odlazak u penziju za dvije godine, Kvesić kaže da za sada nema najava o promjeni Zakona o MIO/PIO, koji bi pomjerio granicu od 65 godina za penzionisanje.
Kako je dodao, od provedbe novog Zakona o MIO-u 2018. godine zabilježeno je smanjenje broja novih prijevremenih i invalidskih penzija, dok je povećan broj novih korisnika starosnih penzija.
Prema riječima Kvesića, novi zakon donio je značajne promjene u penzionom sistemu.
„Uopšteno govoreći, možemo reći da se broj novih ranih penzija smanjio od primjene novog Zakona o MIO/PIO u 2018. u odnosu na period prije toga, kao i da se smanjuje broj novih korisnika invalidskih penzija. Takođe, broj novih korisnika penzija preživjelih je manji, dok postoji naglašeno povećanje broja novih korisnika starosnih penzija – rekao je Kvesić.
Prema odredbama člana 40. Prema Zakonu o MIO/PIO, osiguranik ima pravo na starosnu penziju kada navrši 65 godina i najmanje 15 godina osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzionog staža ili kada navrši 40 godina osiguranja bez obzira na njegovu starost.
Čekamo rješenja?
Kvesić je dodao da, prema Zakonu, odluku o penziji treba donijeti u roku od 30 ili 60 dana.
“Većina rješenja bit će napravljena u tom vremenskom okviru, ali postoje situacije kad se rješenje čeka duže. To su uglavnom situacije kada dokumentacija nije u redu, kada nedostaju podaci o isplatama doprinosa ili kada osiguranik ima stranu istoriju. Takve situacije mogu potrajati duže jer se podaci službeno traže od stranog osiguravajućeg društva – objasnio je Kvesić.
On napominje da Federalni zavod za MIO/PIO pokušava da minimizira sve probleme sa efikasnošću i usvajanjem rješenja.
RTV Slon/FENA
