U narednoj sedmici, od 6. do 9. juna, u državama članicama Evropske unije bit će provedeni deseti izbori za Evropski parlament, a građani Hrvatske svojih će 12 zastupnika birati 9. juna.
Hrvatski državljani u Bosni i Hercegovini također će moći glasati 9. juna od 7 do 19 sati na sedam lokacija: Franjevački međunarodni studentski centar u Sarajevu, Kampus Sveučilišta u Mostaru, Generalni konzulat Republike Hrvatske u Banjoj Luci, Hrvatski kulturni centar “Sv. Franjo” u Tuzli, Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić” u Livnu, Osnovna škola “Vitez” u Vitezu te Školski centar fra Martina Nedića u Orašju.
Inače, izbori zastupnika u Evropski parlament održavaju se tokom posljednje godine petogodišnjeg mandata Evropskog parlamenta, a građani Hrvatske birat će 12 članova između 300 kandidata s 25 lista, odnosno 23 stranačke i dvije nezavisne.
HDZ-ovu listu nosi Andrej Plenković, Mostovu Božo Petrov, DP-ovu Ivan Penava, SDP-ovu koalicijsku Biljana Borzan, MOŽEMO! Gordan Bosanac itd.
Proširenje EU
Ovo su prvi izbori za Evropski parlament nakon Brexita, pandemije Covida-19 te ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku koji su polarizirali Evropu.
S obzirom na brojne izazove, ovogodišnji izbori imaju veliki značaj jer političke odluke koje se donose u Evropskom parlamentu utječu na smjer kojim će se Evropa kretati.
Tako i ključne teme u programima kandidata za Evropski parlament uključuju pitanja o Ukrajini i Kini, proširenju EU-a, jedinstvenom tržištu, EU privredi i zelenoj politici.
Ovi izbori dolaze u trenutku kada je pitanje proširenja Evropske unije na zapadni Balkan dobilo novi zamah, posebno nakon nedavnog zelenog svjetla za početak pregovora BiH s EU.
Odobrenje početka pregovora s Bosnom i Hercegovinom označava važan korak naprijed za ovu zemlju prema integraciji u europske strukture, što će građanima donijeti nove prilike za ekonomski razvoj, jačanje institucija i unaprjeđenje standarda života.
S obzirom na dinamičnu geopolitičku situaciju, uključujući pitanja stabilnosti i sigurnosti na zapadnom Balkanu te rastući utjecaj drugih globalnih aktera, poput Rusije i Kine, uloga Evropske unije postaje još važnija.
Brojni izazovi
Predstojeći izbori privlače posebnu pažnju i zbog sve glasnije desnice, a neki anketni rezultati pokazuju da bi radikalne desne stranke mogle osvojiti četvrtinu mjesta u Evropskom parlamentu, što bi značajno utjecalo na političke odluke, posebno u vezi s migracijom i klimatskim promjenama.
Upravo je migracijska i politika azila bila jedna od najspornijih tema u Evropskoj uniji dugo vremena, a početkom aprila Evropski parlament dao je konačan pristanak na reformu azila, što su mnoge nacionalne vlade nazvale uspješnom pričom.
Jedna od gorućih tema uoči predstojećih izbora je nastavak podrške Ukrajini uslijed rata s Rusijom. EU lideri balansiraju između želje da pomognu Ukrajini u odbrani njezinih međunarodno priznatih granica i izbjegavanja eskalacije sukoba koji bi mogao dovesti do direktnog sukoba s Rusijom.
Pored svega, evropske lidere iznenadio je i val protesta evropskih farmera u nekoliko zemalja, uključujući Francusku, Njemačku, Grčku, Portugal i Poljsku.
Uprkos brojnim izazovima, Evropska unija ostaje snažan oslonac poštivanju ljudskih prava i vladavine pravne države, a glasači će naredne sedmice odlučiti hoće li tako i ostati te koja će se rješenja pronaći za aktualne izazove.
(RTV Slon/Fena)
