U prostorijama JU Veterinarski zavod TK Tuzla u četvrtak je održana radionica “SAMOKONTROLA U LANCU HRANE”, a okupila je oko 50 predstavnika zainteresiranih strana – subjekata u poslovanju sa hranom, inspekcijskih organa te ovlaštenih laboratorija.
Radionicu je pozdravnim govorom otvorila direktorica ustanove, mr.prim.mikrob. Sajma Huremović, spec.vet.med. i istakla da ovakav koncept seminara kao prvjenac u Tuzlanskom kantonu ima za cilj da prevashodno okupi stručnjake direktno i indirektno vezane za prehrambeni sektor koji sa raznih nivoa i potreba tumače i primjenjuju propise te da se isti međusobno povežu i razmjene dobra iskustva i prakse.
Tematizirane su vrlo značajne cjeline, a koje su se odnosile na koncepte kontrole i nadzora sigurnosti hrane sa aspekta kako samokontrole tako i službenog nadzora.
Danas je SIGURNOST HRANE prioritet broj jedan u cijeloj prehrambenoj industriji i cijeloj društvenoj zajednici – zaključio je nakon izlaganja na temu „Koncepti samokontrole u lancu hrane“, prof.dr. Kenan Čaklovica sa katedre za sigurnost hrane i zaštitu okoliša Veterinarskog fakulteta Sarajevo.
Poseban naglasak stavljen je na odgovornosti koje pripadaju svakom od karika u lancu sigurnosti hrane, od proizvođača do potrošača.
Odgovornost inspekcijskih službenih nadzora u istom tom lancu hrane prezentiran je od strane glavnog federalnog inspektora za hranu, Nermina Smajlagića, dr.vet.med. koji je kroz svoje izlaganje sistematično obradio sva zapažanja koja proizlaze iz oficijelne kontrole kao validacije i verifikacije preventiva od strane proizvođača.
Na koji način koncept službenih nadzora u BiH evaluiraju i ocjenjuju komisije EU i gdje su eventualne kritične petlje te usmjerenja za poboljšanje prezentovao je sekretar Ureda za veterinrstvo, dr.sci. Muamer Dervišević Muamer Dervišević.
Trend svijesti subjekata u poslovanju sa hranom u domenu sigurnosti hrane je u stalnoj uzlaznoj putanji i osjetna je kontinuiranost u poboljšanju na svim nivoima, ali i da prostora uvijek ima za napredak te da to nije fiksno preziciran zadatak koji se obavi nego „živ“ proces kojeg se treba i mora nadograđivati – ističe dr.sci. Dragan Brenjo, šef odsjeka za certifikaciju i označavanje hrane, Agencija za sigurnost hrane BiH.
Budući da se potrošačko ponašanje temelji na racionalnom očekivanju tako je i realno da potrošač očekuje zdravstveno siguran i kvalitativno usklađen proizvod ali isto i poštuje. Sa aspekta potrošačkog mnijenja i stava o sigurnosti, komunikaciji na proizvodu te povratnoj informaciji o GMO oznakama ali i drugim sistemima kvalitete govorila je mr.sci. Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača TK.
Rezultati istraživanja ukazuju na jedan cikličan krug: koliko damo potrošačima, toliko ćemo i imati. Ako se ponudi kvalitet, dobit će se uspjeh, a ako ponudimo loš kvalitet, dobiti ćemo rizik – kaže Bulić.
“Zahvaljujemo se našim uvaženim predavačima koji su svoja znanja i iskustva iz prakse podijelili sa nama te svim posjetiocima koji su prepoznali i svojim dolaskom iskazali interes za učestvovanjem na ovakvom skupu. Generalno su svi polaznici složni u zaključku da sigurnost hrane je nimalo lak posao, ali da kultura sigurnosti hrane mora biti konstantno njegovana i da je simbioza svih u lancu neophodna. Samim tim što su polaznici u opisima dali i redni broj ovoj radionici to znači samo jedno….nastavak slijedi”, saopšteno je iz Vetrinarskog zavoda TK.
Danas se obilježava Svjetski dan pčela, volite li njihove proizvode?
