Jedan od najjačih alata borbe protiv organizovanog kriminala je oduzimanje imovinske koristi stečene krivičnim djelima, odnosno kriminalnog profita. Međutim, neusklađene prakse, te manjak resursa i stručnjaka, posebno u kontekstu finansijske forenzike, sprječavaju pravosudne i istražne organe da učinkovito odgovore na ove izazove. To su pokazali preliminarni nalazi “Analize tužilačke prakse u predmetima organizovanog kriminala i korupcije u BiH”, koje su danas u Sarajevu predstavili Ustavni sud Bosne i Hercegovine i AIRE centar, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
Predstavljanju je prisustvovalo preko 50 tužitelja i drugih predstavnika pravosudnih institucija, kao i predstavnika relevantnih ministarstava, istražnih organa, međunarodnih organizacija, i civilnog društva, u cilju diskusije o unapređenju procesuiranja organizovanog kriminala i korupcije.
Mirsad Ćeman, potpredsjednik Ustavnog suda BiH, kazao je kako su “kvaliteta zakona i drugih propisa, odnosno harmonizirana sudska praksa, suštinski važni ne samo za otkrivanje i procesuiranje organiziranog kriminala i korupcije nego i općenito”, ukazujući kako su “analize ove vrste vrijedan alat kojim će sudovi i tužilaštva, rukovođeni visokim standardima koje je izgradio Ustavni sud i Evropski sud za ljudska prava, unaprijediti vladavinu prava i pravnu državu”.
Svi predmeti obrađeni u ovoj analizi bili su i u fokusu publikacije Analize prakse najviših sudova u BiH u predmetima organizovanog kriminala i korupcije, koju su Ustavni sud BiH i AIRE centar predstavili prošle godine, u cilju uspoređivanja načina postupanja i ocjene sudova i tužilaštava u istim predmetima.
“Ozbiljno i na zakonu zasnovano planiranje istrage, visoko profesionalna finansijska forenzika i zakonitost dokaza, na što je, pored ostaloga, snažno ukazano u analizi, moraju biti temelji tužilačke akcije koja će, jedino kao takva, biti uspješna i dovesti do osuđujućih presuda. U suprotnom kredibilitet i povjerenje u tužilačku stranu, a time i pravosuđe u cjelini, će biti ugroženi. S obzirom na značaj svega ovoga, pojedinačno i u sveukupnosti ovaj projekt, koji aktivno provodi AIRE centar u BiH, snažan je doprinos vladavini prava i izgradnji pravne države. Zato ima našu podršku, zato smo već niz godina uključeni u projekte AIRE centra i opredijeljeni smo za buduću zajedničku saradnju”, poručio je Ćeman na otvaranju konferencije.
“U zemljama Zapadnog Balkana uviđamo jasan trend da su organizovane kriminalne grupe povezane i direktno sarađuju. Sa svakim novim tehnološkim razvojem možemo biti sigurni da će isti biti zloupotrijebljen, kao što smo vidjeli u slučajevima upotrebe kriptiranih komunikacijskih aplikacija za razmjenu informacija i planiranje izvršenja krivičnih djela, te upotrebe virtuelnih valuta za pranje, odnosno skrivanje nezakonito stečenog novca. Odgovor pravosuđa mora biti jači od toga. Zato kontinuirano zagovaramo i nastojimo doprinijeti bržoj, učinkovitoj, i jačoj međuinstitucionalnoj saradnji, te razmjeni informacija i znanja. Istraživanje koje danas predstavljamo je dio tih napora”, kazala je Biljana Braithwaite, direktorica Programa za Zapadni Balkan AIRE centra.
Zlatko M. Knežević, penzionisani sudija Ustavnog suda BiH i urednik ove analize, ukazao je kako su u istraživanju učestvovali tužitelji iz najviših tužilaštva BiH, dajući neposredan i stručan uvid u izazove u praksi.
“Za razliku od dosadašnjih parcijalnih ocjena, prvi put su sami tužioci, analizirajući ove predmete istakli dobre i loše strane njihovog postupanja. Pokazalo se da u praksi, pored dobrog tužilačkog postupanja koje je u konačnom epilogu rezultiralo osuđujućim pravosnažnim presudama, i dalje postoje izazovi sistemske i profesionalne prirode”, kazao je Knežević.
U gotovo svim predmetima koji su analizirani ovim istraživanjem zabilježen je nedostatak ili nedovoljno pridržavanje plana istrage, pojasnio je Knežević.
“Ključni problem u istražnim radnjama kompleksnih predmeta je pitanje finansijske forenzike i nedostatak odgovarajućih finansijsko-forenzičkih institucija koji bi mogli efikasno i bez odlaganja pružiti tužiteljima podršku u krivičnim i finansijskim istragama. Pojedinačna finansijska vještačenja nisu efikasna, i kvaliteta rada nije odgovarajuća za izazove koji se pojavljuju u istragama koje uključuju na hiljade dokumenata. U ovako kompleksnim predmetima, nužno je prerasti uobičajenu praksu i prilagoditi je novim alatima i savremenom vremenu. Stoga je ova Analiza jak argument za modifikaciju, ali i specijalizaciju tužilačkih postupanja”, istakao je Knežević.
Na skupu se obratio i Julian Reilly, britanski ambasador u BiH, koji je ukazao kako “tužioci imaju ključnu ulogu u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije u bilo kom društvu”, te naglasio kako “analiza odražava zajednički, multidisciplinarni napor predstavnika ključnih tužilaštava u zemlji, što jasno pokazuje zajednički interes i snažnu odlučnost da se odrede uska grla u efikasnom krivičnom gonjenju slučajeva teškog i organizovanog kriminala i korupcije”.
“Analiza pokazuje da organizovani kriminal ne samo da akumulira nezakonito stečeni novac, nego i da taj novac onda postaje dio našeg svakodnevnog života putem pranja i ubacivanja u zakonite tokove. Ovo polako korodira naše sisteme vrijednosti i širi se van konvencionalnih granica i ograničenja kako ih mi poznajemo, dovodi do negativnog uticaja na razvoj, a time i prosperitet društava. Kako bi zaustavili ovaj proces erozije, svi se elementi pravosudnih procesa moraju ujediniti i naporno raditi. Sada je red na implementaciju. Ujedinjeno Kraljevstvo će nastaviti pružati podršku pravosudnoj reformi u Bosni i Hercegovini kako bi sudijama, tužiocima i istražiteljima dali alate i razumijevanje koje im je potrebno da rade protiv kriminalaca, korumpiranih političara i njihovog nezakonito-stečenog bogatstva”, rekao je ambasador Reilly.
Zaključci i preporuke današnje diskusije bit će uključeni u finalnu “Analizu tužilačke prakse u predmetima organizovanog kriminala i korupcije u BiH”, koja će biti predstavljena ove godine.
