Međunarodno istraživanje otkriva da bi svaki treći zaposlenik razmotrio preseljenje zbog boljeg posla.
Zaposlenici s većim prihodima i višim nivoima obrazovanja (29%) skloni su više preseljenju, a uglavnom su spremni preseliti se radi posla u vlastitoj struci (55%).
Preseljenje s porodicom (60%) i mogućnost financijskog dobitka (60%) glavni su motivatori za rad u inostranstvu. Anketa Alma Career provedena je u 13 istočnoevropskih zemalja gdje je prikupljeno 76.357 odgovora.
“Jedna od naših pretpostavki bila je da bi ljudi u nižim prihodovnim skupinama s manje obrazovanja bili najznačajnija skupina zainteresirana za preseljenje u novu zemlju zbog bolje radne prilike. Anketa pokazuje da je zapravo suprotno istinito, što je veće obrazovanje i bolja plata, to su zaposlenici zainteresiraniji za preseljenje u svojoj struci”, izjavio je direktor poslovanja Alma Career-a, Vesa-Pekka Kirsi.
Nastavlja komentirati iznenađujuće rezultate: “Čini se da su najobrazovaniji i najplaćeniji zaposlenici spremni na preseljenje, ali ne po svaku cijenu, već su spremni preseliti se samo na relativno kratko razdoblje od nekoliko sedmica ili mjeseci i smatraju važnim povesti svoje porodice sa sobom.”
Osobe u kategoriji sa višim prihodima sve su sklonije putovati u inostranstvo u potrazi za radnim prilikama (29%). Što su ispitanici u višoj platnoj grupi, to su spremniji na preseljenje. S druge strane, samo 16% osoba u kategoriji sa nižim prihodima kaže da bi razmotrilo selidbu zbog posla.
Ispitanici sa postdiplomskim studijem nisu spremni prihvatiti niže pozicije
Ispitanici s osnovnim i srednjim obrazovanjem najotvoreniji su (53%) za razmatranje nižeg položaja u inostranstvu od onoga koji trenutno imaju ako bi se preselili.
S druge strane, osobe s postdiplomskim kvalifikacijama – magisterijem (55%) i doktoratom (57%) – pokazuju najmanju vjerojatnost preseljenja zbog nižih položaja u inostranstvu.
Stoga se čini da su osobe s nižim nivoima obrazovanja sklonije preseljenju zbog karijernih prilika, ako to znači prihvaćanje niže pozicije nego što imaju u vlastitoj zemlji.
Koji faktori utiču na odluku o preseljenju?
Širom Srednje Evrope, Balkana i regija Baltika i Finske, mogućnost bolje plate je najubjedljiviji razlog za razmatranje zaposlenja u inostranstvu, pri čemu oko 59% do 61% osoba navodi da je to ključni motiv.
Drugi najubjedljiviji aspekt je mogućnost dovođenja članova porodice, posebno u regijama Baltika i Finske, gdje je to vitalno za 42% ispitanika. Dok napredak jezika i politički ili ekonomski uslovi imaju manji utjecaj, napredovanje u karijeri i profesionalni razvoj su značajni motivatori.
Porodica i mogućnost finansijskog dobitka čini se da su glavni motivatori za ljude koji razmišljaju o radu u inostranstvu.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina pored faktora bolje plate i mogućnosti dovođenja porodice, na trećem mjestu kao odlučujući faktor nalazi se politička i ekonomska situacija u zemlji.
Najveća prepreka za rad u inostranstvu je mogućnost razdvajanja od prijatelja i porodice na duži period. Ispitanici iz Srednje Evrope su najviše zabrinuti zbog ovog problema, pri čemu njih 60% (55% svih ispitanika) smatra ovu prepreku značajnom.
Oko petine populacije u ovim područjima vidi jezičke barijere kao otežavajući faktor. Ostali značajni problemi uključuju brige oko diskriminacije na radnom mjestu i anksioznost zbog prilagođavanja na novu sredinu.
Iako su zdravstveni i putnički problemi manje česti, ipak doprinose općoj nevoljnosti za traženjem posla u inostranstvu. Ova zapažanja impliciraju da su glavne stvari koje mogu spriječiti ljude da iskoriste prilike za rad u inostranstvu emocionalne veze i problemi s komunikacijom.
Top destinacije za preseljenje u Evropi
Tri najbolje zemlje za preseljenje u Evropi su Njemačka, Austrija i Švicarska. Zanimljivo je da je Španija bila najpopularnija zemlja za preseljenje među zemljama Baltika.
Evo liste tri najpopularnije zemlje za preseljenje među onima koji su voljni preseliti se:
· Bosna i Hercegovina: Njemačka, Austrija i Slovenija
· Bugarska: Njemačka, Španija i Velika Britanija
· Češka Republika: Njemačka, EU i Austrija
· Hrvatska: Austrija, Njemačka i Švicarska
· Estonija: Finska, EU i Španija
· Finska: — nedovoljno podataka –
· Latvija: Španija, Njemačka i Švedska
· Litvanija: Španija, Njemačka i Norveška
· Sjeverna Makedonija: Njemačka, Švicarska i Slovenija
· Poljska: Njemačka, Španija i SAD
· Srbija: Njemačka, Austrija i SAD
· Slovačka: Austrija, Češka Republika i Njemačka
· Slovenija: Austrija, Njemačka i Švicarska
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ove zemlje već dugo uvoze našu radnu snagu, stoga nema mjesta iznenađenju na listi odabranih zemalja za selidbu.
Preferencije za poslove prilikom rada u inostranstvu
Prema izvještaju, Češka Republika (CZ) i Sjeverna Makedonija (MK) obje su prijavile da je 48% ispitanika otvoreno za bilo koji dostupan posao, što odražava fleksibilan pristup zapošljavanju u inostranstvu. S druge strane, značajan broj od 52% ispitanika u obje ove zemlje izjavio je da bi radije radili isključivo u svojoj struci.
U Bosni i Hercegovini (BA), preferencija za zapošljavanje u specifičnoj struci raste na 61%, pri čemu je 39% voljno razmotriti bilo koji dostupan posao. Slični trendovi mogu se primijetiti i u Slovačkoj (SK) i Srbiji (RS), gdje 63% odnosno 64% ispitanika bira zapošljavanje u svojim trenutnim oblastima.
Estonija (EE) pokazuje 66% preferenciju za profesionalno zapošljavanje, dok Poljska (PL) ima nešto viši postotak od 67%. Bugarska (BG) i Hrvatska (HR) obje izvještavaju o 68% preferenciji za poslove specifične za profesiju, što ukazuje na snažnu želju za kontinuitetom karijere.
S druge strane, Latvija (LV) bilježi povećanje ovog broja na 70%, a Litvanija (LT) još više na 74%, što pokazuje rastući trend prema usklađivanju sa profesijom u izboru poslova u inostranstvu. Finska (FI) prednjači na listi, s značajnih 80% pojedinaca koji radije žele raditi samo u svojoj profesiji, ističući važnost prilika usmjerenih na karijeru za finske radnike koji razmatraju međunarodno preseljenje.
Stanovnici Srbije (RS) najviše su skloni razmatranju niže radne pozicije u odnosu na njihovu trenutnu, sa 59% ispitanika koji kažu “da” kada se posmatra iz perspektive koja je niža od one koju ispitanici imaju u svojoj zemlji.
Ovo implicira da je značajan dio ispitanika iz Srbije sklon smanjenju karijerne pokretljivosti kada je potrebno. Nasuprot tome, samo 17% ispitanika u Estoniji (EE) je naznačilo da bi bili skloni takvom prelasku.
Ovo sugerira da Estonci mnogo radije zadržavaju ili napreduju u svom trenutnom zaposlenju nego prihvataju manji. Relativno niže postotke u zemljama poput Slovenije (SI) i Finske (FI), koji iznose 33% i 40%, ukazuju na umjereni stepen otvorenosti.
S druge strane, zemlje poput Bugarske (BG) i Hrvatske (HR) pokazuju marginalno veću spremnost, odnosno 44% i 46%. Podaci, koji Latviju (LV) pokazuju na 51%, Sjevernu Makedoniju (MK) na 53%, Bosnu i Hercegovinu (BA) i Slovačku (SK) na 55%, ukazuju na postepeni porast otvorenosti kako se krećemo od baltičkih republika prema Balkanu. Neposredno iza, Poljska (PL) ima 57% ispitanika koji su rekli da bi bili otvoreni za razmatranje nižeg posla.
Spremnost za preseljenje radi boljeg posla varira među zemljama
Ljudi u Sjevernoj Makedoniji (28%), Estoniji (27%), Bosni i Hercegovini (26%) su spremniji na preseljenje nego ljudi u Finskoj (20%), Sloveniji (16%) i Poljskoj (17%), a samo vrlo mali broj ispitanika u Litvaniji (12%) i Bugarskoj (11%) je otvoren za preseljenje u inostranstvo u potrazi za zaposlenjem.
