Proizvodnja hrane u BiH bila je glavna tema sastanka predstavnika državnih i federalnih institucija s predstavnicima javnih preduzeća koji je održan u Konjicu.
Povećanje domaće proizvodnje je, kako je navedeno, usko povezano sa strukturnom transformacijom poljoprivrednih gazdinstava, a to znači povećanje posjeda, primjena nove proizvodne tehnologije i najsavremenijih znanja, povezivanje proizvođača sa tržištem i prilagođavanje vlastitih poljoprivrednih proizvoda onome što tržište traži.
“Nastojimo osigurati siguran i stabilan ambijent za razvoj poslovanja poljoprivrednih gazdinstava dodjelom novčanih podrški za ulaganja u izgradnju modernih štalskih i drugih objekata, podizanje novih zasada, kupovinu kvalitetne rasplodne stoke, nabavu mehanizacije i opreme”, rekao je Hrnjić, dodavši da se u prehrambenoj industriji podržavaju ulaganja u izgradnju i opremanje pogona za preradu, pri čemu nastoje favorizirati ulaganja u pogone za proizvodnju onih proizvoda za kojima postoji potražnja na našem tržištu, a sada ih ne proizvodimo nego ih uvozimo.
Uslovljavanje novčanih podrški
Vrlo je važno, kako je naveo, da ti pogoni koriste što veći udio domaćih poljoprivrednih proizvoda za koje imamo prirodne preduslove za proširenje proizvodnje poput voća, povrća, grožđa i maslina, ali i nekih drugih proizvoda (žitarice, uljarice).
“Sada imamo situaciju da u nekim granama prerade koristimo gotovo isključivo uvozne sirovine, a postoji domaća poljoprivredna proizvodnja i prirodni resursi za njenu ekspanziju. Zbog toga ćemo u narednom razdoblju novčane podrške prehrambenoj industriji uvjetovati preradom što većeg dijela domaćih poljoprivrednih proizvoda”, rekao je ministar.
Svijest o potrebi osiguravanja hrane iz domaćih izvora posljednjih nekoliko godina je porasla, kako zbog pandemije Covid-19 tako i zbog pojave novih ratnih žarišta. Prema riječima resornog ministra, doživjeli smo situacije koje prije samo nekoliko godina nisu bile zamislive, a to je da sutra možda nećemo imati dovoljno hrane u našim trgovinama. Mnoge zemlje mijenjaju percepciju i poduzimaju aktivnosti u okviru svojih politika da ojačaju domaću poljoprivrednu proizvodnju i povećaju stepen zadovoljavanja potreba za hranom iz vlastitih izvora. U tom pravcu se, navodi, kreće i naša poljoprivredna politika.
“U prijedlogu Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja koja je upravo u proceduri javnih konsultacija predviđen je stalni rast budžetskih sredstava do 2027. godine. Pri tome planiramo da najviše rastu izdvajanja za podršku ulaganjima, jer je to najbolji i najbrži način da se poveća količina i kvaliteta domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a time poveća i stepen samodostatnosti odnosno izvoz”, kazao je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić.
Dali benefite EU proizvođačima
Skrenuo je pažnju i na prehrambenu ovisnost naše zemlje ali i ukazao na potrebu što hitnijeg usvajanja reformskih procesa i ulaska BiH u Evropsku uniju. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Bosna i Hercegovina je nakon pet godina implementacije u velikoj mjeri liberalizirala trgovinski režim sa EU.
“Na veliki broj poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz EU više se ne plaćaju carine. Dakle, mi smo taj udar već preživjeli i dali benefite proizvođačima iz EU, a istovremeno nismo iskoristili mogućnosti koje nam taj sporazum nudi”, ocijenio je, pojasnivši da je nama otvoreno njihovo tržište, ali zbog nedostatka propisa i standarda i nerazvijenosti naših institucija, posebno u okviru sistema sigurnosti hrane, mnogi naši proizvodi ne mogu izaći na EU tržište.
Veća finalizacija proizvoda znači i veću dodanu vrijednost jer se u svakom stepenu dorade ili prerade podiže i upotrebna vrijednost, a time i cijena pojedinog proizvoda. Upravo resorno federalno ministarstvo kroz sistem novčanih podrški namjerava pomoći poduzetnicima koji svoja poslovanja usmjere i na veći stepen finalizacije proizvoda, zaključeno je tokom sastanka u Konjicu.
Izvor: RTV Son/Akta
