Tuzla, Živinice i Lukavac su u vrhu liste najzagađenijih gradova Evrope tokom zimskih mjeseci. Uzrok za to je u najvećoj mjeri korištenje neodgovarajućih energenata poput uglja i lož-ulja, tvrde stručnjaci.
”Tradicionalno smo naučili, pogotovo u ovom prostoru tuzlanskog, zeničkog i drugih regiona da koristimo ugalj, a to je jednostavno u EU i svijetu prošlost. Nema više novih termoelektrana na ugalj itd., i ako idemo ka toj evropskoj zajednici moramo slijediti ta pravila, a ne možemo unijeti svoja pravila u energetsku zajednicu. Puno je posla pred nama”, rekao je za RTV Slon Nihad Harbaš, stručnjak za energiju.
RTV Slon provela je istraživanje o ovoj temi, a na pitanja je odgovorilo tek 12 osoba. Njih četvero se izjasnilo da koristi ugalj za zagrijavanje prostora, a isto toliko ih ima gradsko grijanje.
Velika koncentracija ugljen-dioksida umnogome utiče na klimatske promjene, koje su vidljive i na našim prostorima, a koje prave probleme čovjeku, tvrdi struka.
”Njegova zastupljenost u atmosferi je skoro pa udvostručena. Ne zna se koja je to gornja kritična granica. Mi ne bi smjeli to ni ekspertimentisati, mada brojni naučnici tvrde da smo se primakli toj vrijednosti, nakon koje bi ta pojava bila nekontrolisana, odnosno ne bi mogli napraviti nikakve dobre mjere koje bi mogle spriječiti te negativne efekte”, istakao je prof. Semir Ahmetbegović, šef Odsjeka geografija Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Uzroci za zagađenje zraka navedeni su u brojnim istraživanjima, pa i u Studiji uticaja ložišta na čvrsta fosilna goriva u domaćinstvima na zagađivanje zraka koji je proveo tuzlanski Centar za razvoj i podršku.
”Studija je nešto što će biti na raspolaganju vlastima i općinama, pokazuje vrlo precizno finansijske efekte ušteda koje bi se uradile određenim intervencijama energetske efikasnosti, smanjenjem emisije stakleničkih gasova. Ima set mjera koji ukazuju koliko direktno individualna ložišta utiču na zagađenje, koliko bi se to smanjilo ako bi se investiralo u implementaciju mjera energetske efikasnosti”, navodi Amir Zahirović, projekt menadžer Centra za razvoj i podršku Tuzla.
Bosna i Hercegovina je potpisnica brojnih dokumenata, deklaracija o smanjenju zagađenja okoliša, ali struka tvrdi da je malo toga implementirano.
”Ponovo smo potpisnici Sofijske deklaracije, ali i dalje se naša energetska strategija zasniva na korištenju fosilnih goriva, što je apsolutno u suprotnosti sa suštinom dokumenata koje potpisujemo i prihvatamo”, dodaje Zahirović.
No, ipak nije sve tako crno, navode naši sagovornici, što potvrđuju i projekti energijske efikasnosti koje provode nevladine organizacije. U posljednjim godinama, i lokalne zajednice počele su rad na smanjenju aerozagađenja kroz nekoliko mjera. Tako Grad Tuzla pruža finansijsku podršku građanima za četiri mjere, utopljavanje objekata, priključenje na gradsko grijanje, ugradnju toplotnih pumpi, te nabavku peći na pelet. U ovoj godini je za te mjere izdvojeno više od milion KM. Nadležni tvrde da je interes veliki i da neće stati na ovome.
”Nastojat ćemo da do kraja godine osiguramo dodatna sredstva u što većem iznosu, kako bi podržali što veći broj od ovih 350 građanki i građana koji su aplicirali po druge dvije linije podrške, nabavku toplotnih pumpi i utopljavanje objekata. Nijedne godine kao do sada nismo imali ovoliko aplikanata, što je nama drago”, rekao je Zijad Lugavić, gradonačelnik Tuzle.
Građani su mišljenja da vlasti i trebaju finansijski pomoći kako bi prešli na obnovljive izvore energije što je u istraživanju navelo njih četvero, dok se četvero odlučilo za odgovor da vlasti trebaju finansirati rekonstrukciju postojećih objekata da budu energetski efikasni.
Grad Tuzla provodi ovakve mjere od 2019. godine. Do sada je ugašeno više od hiljadu ložišta na fosilna goriva, a u još oko hiljadu objekata su provedene druge mjere smanjenja aerozagađenja. No, u Gradskoj upravi svjesni su da ovo nije samo priča Tuzle, već bi trebalo više činiti i u susjednim lokalnim zajednicama, pa i cijeloj zemlji.
”Zrak nema granica. To moraju da rade sve općine i gradovi TK, sve općine i gradovi BiH, Evrope i svijeta. Jer, ako se zagađuje zrak u Lukavcu i Gračanici, taj zagađeni zrak će doći do Tuzle, doći će i do Budimpešte, Minhena i Berlina, svi moramo biti odgovorni prema budućnosti koja stoji pred nama”, smatra Lugavić.
Za budućnost, prema dokumentima koje je BiH potpisala, obavezala se i na gašenje termoelektrana i korištenje obnovljivih izvora energije.
”2030-ta je neka prelomna tačka, 2040. već napredak, a do 2050. bismo trebali postati klimatski neutralna zemlja odnosno kontinent, što ne znači da nećemo i dalje koristiti ugalj, ali ćemo imati ponore koji će CO2 emisije uzimati za svoj rast kao što su biljke, ali do 2050. trebalo bi da se ugase sve termoelektrane u BiH”, mišljenja je Nihad Harbaš, stručnjak za energiju.
Građani uglavnom podržavaju prelazak na obnovljive izvore energije, uz planiranu strategiju i radi zdravlja i budućnosti generacija koje dolaze. No, većina ih je mišljenja da BiH neće ispuniti uslov Evropske unije i postati karbonski neutralna država do 2050. godine?
I Harbaš, koji se ovom tematikom bavi godinama, skeptičan je da će BiH ispuniti taj zahtjev.
”Ovim procesom vrlo teško, s druge strane to su postrojenja koja su napravljena prije 50, 60 ili 70 godina. Prirodan je proces da oni izađu iz upotrebe, da se ne može jedno postrojenje koristiti 100 godina. Mora se ubrzati proces dekarbonizacije, vjetra, solara, toplotnih pumpi i drugih izvora, jer ako to ne budemo uradili, a nećemo moći obnavljati i graditi nova postrojenja na ugalj kao što su termoelektrane, onda, sami ćemo ostati bez energije”, kaže Nihad Harbaš, stručnjak za energiju.
Jedan od problema za provođenje zelene ekonomije je upravo nemogućnost opstanka bez vlastite proizvodnje struje, odgovorilo je 27 posto ispitanika. U najvećoj mjeri, više od 50 posto ih je odgovorilo da je osnovni problem nesposobnost političara da to urade kako treba. Zbog neadekvatne reakcije vlasti, Bosni i Hercegovini uvedene su sankcije Evropske unije. No, one su uslovne, navode stručnjaci, koji se pribojavaju da bi mogle biti teže.
”Neke sankcije jesu bile, u smislu da ne možemo učestvovati na pregovaračkim konferencijama, na sastancima Energetske zajednice, ali sve su to sankcije koje nisu mnogo značile. Kako vidimo, unazad pola godine govori se o 70 miliona eura koje je EU dodijelila BiH u sklopu energetskog paketa, za siromašne, za energijsku efikasnost. Ipak EU pomaže i moramo se okrenuti EU, u biti tu i pripadamo, ne trebamo ovo posmatrati kao obavezu da nešto moramo, već kao korist”, navodi Harbaš.
Naša zemlja treba iskoristiti ovaj vid podrške, jer jedino tako i može očistiti svoj zrak. To bi moglo privući dodatne investicije, zaključuje Harbaš.
Bosna i Hercegovina je također jedna od 40-tak zemlja u svijetu, a druga na Zapadnom Balkanu, koja je finalizirala i dostavila svoj Plan prilagođavanja na klimatske promjene Ujedinjenim nacijama krajem prošle godine. Struka se nada da ovo neće ostati samo slovo na papiru.
Iako u Tuzli postoje pozitivni pomaci kada su u pitanju mjere smanjenja aerozagađenja, za građane Banja Luke sve to zvuči strano. U istraživanju koje je proveo portal Gerila.Info samo četiri građana učestvovala su u anketiranju. Ipak svi su složni u jednom a to je da podržavaju prelazak na energetski obnovljive izvore energije u narednih 20 godina.
Sa druge strane, Osim nekoliko udruženja, aktivista i ekonomista, u ovom bh. entitetu vrlo rijetko se razmišlja o tome šta čeka našu zemlju za desetak godina ukoliko potrošnju energije ne prilagodi potrebama 21. vijeka. Iako se naša država obavezala da će poštovati nove energetske standarde, ipak se dodjeljuju nove koncesije za eksploataciju uglja.
„ Naš prvi i najveći problem je energetska neefikasnost privrede i sada kada prilazimo tržišnim cijenama postajemo nekonkurentni. Imamo već dosta preduzeća koja imaju visoko učešće električne energije u finalnom proizvodu, gube tržišta i zbog toga smo im predlagali da se ne povećavaju cijene električne energije ali istovremeno smo poslali poruku poslodavcima da bez rada na energetskoj efikasnosti, promjeni tehnologije i nabavke nove opreme njihovi biznisi neće imati budućnost“, rekao je Saša Trivić, predstavnik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Svjesni preuzetih obaveza, iz Elektroprivrede ovog bh. entiteta navode da se od 2030. te godine planira pratiti mehanizam koji u Evropi već postoji.
„ Evropa ima svoje kriterijume, ima svoja mjerila, mi smo na kraju krajeva članica energetske zajednice i mi moramo da slijedimo pravila ponašanja EU. Vvidljivo je da će od 1.januara 2026. godine uvesti se obračun koji će biti internog karaktera i novac će ostati u BiH a od 1.januara 2030. godine planira se pratiti mehanizam koji već postoji u Evropi“, istakao je Luka Petrović, direktor Elektroprivrede RS.
Dodaje kako će građani koji se opredijele za zelenu energiju imati benefite i biti u povoljnijem ekonomskom položaju.
„ Danas postoji ta berza i ona je po 100, 120 evra po megavat satu. Vi ako platite 110 evra koliko je sada prosječno plus ovih 120 evra, ako je samo iz Termoelektrane onda dobijate ogromnu cijenu električne energije. Ali ako koristite apsolutno zelenu energiju onda ne plaćate ništa i onda ste apsolutno povoljni“, navodi Petrović.
Zahtjevi za koncesijom za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora već postoje, navode iz Vlade RS, no problem je kako kažu loša prenosna mreža.
„ Zato nam je bitno da što prije pređemo na alternativne izvore energije a to su vjetar, sunce i voda. RS ima u ovom trenutku želju i interesovanjue vezano za koncesije preko 3000 megavata vezano za solarnu energiju, oko 650 megavata vezano za vodu i oko 500 megavata vezano za vjetar. To su investicije od preko 6,5 milijardi maraka u ovom momentu“, navodi Radovan Višković, predsjednik Vlade RS.
Na pitanje šta vlasti mogu učiniti po pitanju razvoja zelene energije, 70 posto anketiranih građana Banja Luke smatra da se trebaju pronaći alternative za rudnike uz očuvanje radnih mjesta i prekvalifikaciju.
Višković navodi kako se 60 posto energije proizvodi iz uglja što je u sukobu sa potpisanim pravilima energetske zajednice. Može li tranzicija ka zelenog energiji proći bez podrške Evropske unije, ključno je pitanje.
„ Podrška EU je uvijek dobrodošla i oni su uvijek bar deklarativno podržavali ovakve stvari vezano za energetsku efikasnost i zelenu energiju i uštedu energije. Na kraju krajeva mi ispunjavamo obaveze energetske zajednice i ja mislim da smo mi ovdje partneri. Ne može se prostor BiH izolovati jer ako vi imate ovdje zagađivače osjetiće to i u EU“, smatra Višković.
Dok se priča o dekarbonizaciji, zelenoj energiji i smanjenju proizvodnje energije, nastavlja se sa povećanjem eksploatacije uglja. Niču novi rudnici i površinski kopovi. Aktuelna je borba mještana prijedorskog sela Bistrica koji se protive kopanju uglja i otvaranju rudnika u ovom selu. Ta borba za sada ne daje rezultate. Opozicija u Republici Srpskoj tvrdi da predstavnici vlasti jedno govore na energetskim forumima a da drugo rade kada se zavjese spuste.
„ Dovoljno je pogledati TE Gacko i vidjeti kakve su pogubne posljedice po živote ljudi. Gacko je rekorder po malignim bolestima. Tamo nemate parametre koji mjere zagađenost vazduha i namjerno se ta mjerenja opstruišu i jasno je da TE ne bi mogla da radi da se poštuje minimum zakonskih propisa. Uložen je ogroman novac u odsumporavanje u Ugljeviku ali on na žalost ne funkcioniše“, navodi Nebojša Vukanović, poslanik Liste za pravdu i red u NSRS.
I dok građani Banja Luke smatraju, čak njih 80 posto, da je osnovni problem za provođenje zelene ekonomije zapravo nesposobnost političara da to urade na način na koji treba, oni tvrde drugačije. Navode da je Strategija razvoja energetike usvojena još prije pet godina.
„ Kada pogledamo strategiju i ono na šta se RS zajedno sa BiH obavezala vidjećete jedan nesklad propisa koje je Vlada donosila sa propisima EU. Nema sumnje da je to pitanje koje je stavljeno u fokus od strane EU u prethodnim godinama a sa druge strane nije baš najpovoljniji ambijent da se u ovom momentu ide u tom pravcu“, rekao je Vukota Govedarica, poslanik SDS u NSRS.
U opoziciji pitaju i šta će Vlada da uradi kada postane izvjesno da se mora završavati sa ugljem i kada postane nemoguće opstati uz korištenje prljave energije.
„Nemam nikakvu sumnju da će se u narednim godinama ovo pitanje aktuelizovati a to onda znači da nema projekata o kojima je RS sanjala u strategiji razvoja energetike, uključujući i termo pogone Gacko i Ugljevik. Doći će momenat kada će se zaključiti da do toga ne može da dođe“, dodaje Govedarica.
U anketi koju je proveo portal Gerila info svi ispitanici su potvrdili da ne vjeruju da BiH može ispuniti uslov Evropske unije i postati karbonski neutralna do 2050. godine. Vjeruju da je razlog tome nemogućnost opstanka bez vlastite proizvodnje energije.
Ono što je sigurno jeste da svi ispitanici podržavaju prelazak na obnovljive izvore energije, a to bi moglo uštedjeti velike količine novca. Stručnjaci smatraju da Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu i bogatu prirodnu energiju koju je šteta ne iskoristiti.
