Prije šest godina radili smo priču o nabavci i postavljanju prenosnih defibrilatora na području Tuzle. Tada nije bio postavljen ni jedan takav uređaj na javnim mjestima. Situacija se nije mnogo promijenila do danas. Radi se o aparatu koji se može koristiti u slučaju zastoja srca, a primjena bi trebala biti jednostavna. No, struka tvrdi da nije baš tako, a zakonske odredbe su složene.
Prenosni defibrilator za reakciju u slučaju srčanog zastoja, mogao bi nekome spasiti život. Rukovanje bi trebalo biti jednostavno.
No, struka tvrdi da nije jednostavno kako se čini na prvu. Za adekvatnu reakciju, trebalo bi obučiti građane.
”To je medicinska oprema, uređaji koji spašavaju život, jesu namijenjeni za laike, za medicinske neprofesionalce ali koji moraju proći obuku. U slučaju nestručnog rukovanja može prouzročiti veći broj žrtava”, kaže dr. Lejla Kuluglija Memišević, načelnica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Tuzla.
Zbog toga, u Domu zdravlja nisu spremni staviti u funkciju dva uređaja koje im je isporučio Crveni križ. U ovoj organizaciji očekivali su da će defibrilatori do sada biti u upotrebi.
”Služba hitne medicinske pomoći je predložila određene lokacije gdje bi trebalo da se postave ti defibrilatori. Od novembra do danas, punih sedam mjeseci, još ni jedan defibrilator, ja nisam vidio da je stavljen u funkciju. Lično mislim da je to velika šteta”, ističe Sead Hasić, sekretar Crvenog križa grada Tuzla.
Dr. Kuluglija Memišević ističe da su već krenuli pogrešnim putem.
”Nabavili smo i oni sada stoje. Ta dva defibrilatora koja spominjete, nama je Crveni križ ustupio u smislu da ih mi postavimo. Mi kao Služba nismo kompetentni za te stvari, jer nemamo projekte. Ja ne mogu na osnovu svog ličnog uvjerenja reći e to bi trebalo biti na Sonom trgu, Merkatoru ili Bingu”, ističe ona.
Standardi i iskustva iz evropskih zemalja govore da se uređaji postavljaju na mjesta na kojima je okupljanje većeg broja ljudi poput sportskih terena, dvorana, autobuskih i željezničkih stanica. Prije dvije godine, prvi automatski defibrilator u Tuzli postavljen je u Sportsko-kulturno-privrednom centru Mejdan.
”Jedan ovakav instrument je jako bitan za naš objekat, prvenstveno kada se rade velike manifestacije iz oblasti sporta i kulture, da bi se u slučaju nesreće mogla pružiti prva pomoć unesrećenom do dolaska hitne pomoći”, kaže Jasenko Elezović, pomoćnik direktora SKPC Mejdan.
Načelnica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Tuzla nije upoznata sa postojanjem tog uređaja u Mejdanu.
”Ja ne znam da je u gradu igdje postavljeno. Vi ste mi sad rekli da je postavljeno u Mejdanu, ja kao profesionalac nisam saznala za to, a vjerovatno zato što je propušten i taj dio medijske kampanje, da se građanstvo informiše, da se osvijeti”, navodi.
Iz Službe traže da se ovome pristupi sistemski, uredi projektna dokumentacija, uvežu institucije u kojima su ti uređaji, vrši obuka građana i pojednostave zakonske odredbe.
”Da ne bude sutra da laik bude odgovoran, da ga neko tuži zato što je koristio elektro šok, neko ga možda i nestručno upotrijebio, pa da poslije odgovara. Mi moramo pružaoce pomoći, osloboditi te vrste odgovornosti ako želimo da imamo masovni odziv ljudi koji će se odvažiti da pružaju takvu vrstu pomoći”, kaže načelnica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Tuzla.
Pomoći se može, što pokazuju iskustva iz svijeta gdje se uređaji masovno koriste. Stopa preživljavanja unesrećenih povećana je za četiri puta.
