Svjetske cijene hrane spustile su se u martu na najnižu razinu u godinu i po dana, izvijestila je u petak agencija Ujedinjenih naroda FAO, izdvojivši pojeftinjenje žitarica i biljnih ulja zahvaljujući obilnoj ponudi i prigušenoj potražnji.
Indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u martu za 2,8 posto u odnosu na revidiranu vrijednost za februar, na prosječnih 126,9 bodova, najnižu vrijednost od jula 2021.
Pad indeksa odražava obilnu ponudu, prigušenu uvoznu potražnju i produženje sporazuma koji omogućuje izvoz žitarica preko Crnog mora, tumači FAO.
Cijene žitarica pale su za 5,6 posto u odnosu na februar, utvrdila je agencija UN-a, izdvojivši 7,1-postotni pad cijena pšenice zbog dobrog uroda u Australiji, poboljšanih uslova u EU, obilne opskrbe iz Rusije i kontinuiranog izvoza iz Ukrajine preko luka na Crnom moru.
Pojeftinio je i kukuruz, za 4,6 posto, zbog prognoza o rekordnom urodu u Brazilu. Cijene riže pale su za 3,2 posto, što u FAO-u objašnjavaju skoroj žetvi u ključnim izvoznicama, uključujući Indiju, Vijetnam i Tajland.
Biljna ulja pojeftinila su 3,0 posto u odnosu na februar, a u odnosu na prošlogodišnji mart cijene su im niže za 47,7 posto, zbog obilne ponude i prigušene potražnje.
“Iako su cijene na svjetskoj razini pale, još su uvijek vrlo visoke i rastu i dalje na domaćim tržištima, što predstavlja dodatne izazove za sigurnu opskrbu hranom”, upozorio je u saopćenju glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero.
“To posebno vrijedi za zemlje u razvoju koje neto uvoze hranu, a stanje pogoršava deprecijacija njihovih valuta u odnosu na američki dolar ili euro i sve veći teret duga”, dodao je Torero.
Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda bile su u martu više za 0,8 posto nego u februaru, poduprte solidnom potražnjom za maslacem.
Šećer je ipak poskupio 1,5 posto, što znači da su njegove cijene dosegnule najvišu razinu od oktobra 2016. godine, potaknute zabrinutošću zbog smanjene proizvodnje u Indiji, Tajlandu i Kini.
Blago je poskupjelo i meso, za 0,8 posto, odražavajući više interne cijene govedine u SAD-u zbog očekivane slabije ponude i poskupljenje svinjetine u Europi uoči praznika.
U posebnom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je neznatno povisio procjenu svjetske proizvodnje pšenice u 2023. godini, na 786 miliona tona, što bi bilo za 1,3 posto manje nego lani, ali još uvijek blizu rekordne razine.
“U Aziji se očekuju gotovo rekordne zasijane površine, dok na sjevernu Afriku i južnu Europu utječe suša”, priopćio je FAO.
FAO je također neznatno povećao procjenu svjetske proizvodnje žitarica u 2022. na 2,777 milijardi tona, što je samo 1,2 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.
Svjetska proizvodnja riže u sezoni 2022/2023. trebala bi dosegnuti 516 milijuna tona i biti manja za 1,6 posto nego u rekordnoj 2021/2022.
Potrošnja žitarica u 2022/2023. procijenjena je na 2,779 milijardi tona, rekao je FAO, što je pad za 0,7 posto u odnosu na 2021./2022.
Zalihe bi na kraju aktuelne sezone trebale biti niže za 0,3 posto nego na početku i kliznuti na 850 milijuna tona.
Trgovina žitaricama trebala bi se u ovoj sezoni smanjiti za 2,7 posto, na 469,2 miljuna tona.
RTV Slon/Akta.ba
