Zastarjela oprema, neuslovne bolničke sobe, dugovanja zdravstvenih ustanova, niske plate i odlazak medicinskih radnika, samo su neki od problema zdravstvenog sistema u našoj zemlji. U istraživanju funkcionalnosti zdravstvenog sistema u TK, koje je RTV Slon provela na uzorku od 362 ispitanih – 247 građana i 114 uposlenika u javnom zdravstvu, više od polovine ispitanih nije zadovoljno uslugama u javnim zdravstvenim ustanovama na području Tuzlanskog kantona. Većina ispitanih građana smatra da usluge u javnom zdravstvu nisu jednako dostupne svima, odnosno da prednost imaju poznanstva i veze.
Ko je više nezadovoljan, građani ili ljekari?
Razlozi nezadovoljstva su brojni, a građani kao glavni navode čekanje na zdravstvene usluge, od zakazivanja specijalističkih pregleda, do hirurških intervencija. Sa takvim problemom susreo se i Tuzlak Šaban Ahmetović.
„Ako nemaš neku vezu, ako nemaš novca, ne možeš lako prići. Ja sam prošle godine snimao RTG kičme, pet mjeseci sam čekao da mi se očita nalaz, kad god nazovem telefonom kažu nije gotovo. Naručio sam se onda reumatologu u augustu prošle godine, još me ne zovu”, kazao je Ahmetović.
Građanima liste čekanja najveći problem
Više od polovine ispitanih na specijalistički pregled čekalo je duže od tri mjeseca. Zbog dugog čekanja i nerazumnog roka za izvođenje određenog operativnog zahvata ili specijalističkog pregleda, od liječenja javnim zdravstvenim ustanovama mnogi i odustanu. Građani koji su odlučili da neće čekati iz straha da im se zdravstveno stanje ne pogorša, svoje su zdravlje povjerili privatnim klinikama.
Da su liste čekanja dugogodišnji problem i posljedica loše organizacije rada svjesni su i u Univerzitetsko-kliničkom centru Tuzla. Menadžment ove ustanove tvrdi da se radi na njihovom skraćivanju.
„Već smo inicirali, zbog skraćivanja listi čekanja da će pojedine klinike u popodnevnim satima da pružaju građanstvu usluge. Mogu da kažem da vrlo brzo na Klinikama za oftalmologiju, ortopediju, hirurgiju, neurohirurgiju i nekim drugim klinikama će se vrlo brzo ući u realizaciju da se skrate liste čekanja na taj način što će ljekari subotom ili nedjeljom biti uključeni u proces“, kazao je u izjavi za RTV Slon Denijal Tulumović, v.d. direktora UKC-a Tuzla.
Nedostatak lijekova u svim javnim zdravstvenim ustanovama
Građani se, osim na duge liste čekanja, žale i na uskraćivanje usluge zbog nedostatka opreme ili lijekova. Sa ovakvom situacijom susreo se i Admir Ćudić, kojem su u UKC-u Tuzla, nakon što je majku doveo na pregled, tražili da kupi određeni lijek.
„Majka trebala na ultrazuvk i poslali su me da kupim ove neke čepiće. – Koliko to košta? Nije to skupo ali je glupo što moraš hodati“, kazao je Ćudić.
Duga je lista onoga što nedostaje bolnicama, domovima zdravlja, službama hitne medicinske pomoći i ambulantama: vazelinske gaze, ampule, šprice, otopine za infuziju, serumi, antipiretici, kortikosteroidi, antikovulzivni lijekovi, antitetanusna zaštita, citoterapija, tzv. kokteli protiv bolova, suplementi za hospitalizirane pacijente, antibiotici, probiotici, inhalacioni lijekovi za bolesti disajnih putevima. To su potvrdili i zdravstveni radnici koji su učestvovali u istraživanju.
„Bilo je i vjerovatno ima takvih situacija gdje se mora pacijentu reći nemamo, nabavite pa dođite“, kazao je Zihnija Kamberović, medicinski tehničar u penziji.
Dug UKC-a prešao 90 miliona KM
Iz Nezavisnog strukovnog sindikata u zdravstvu FBiH, kažu da se godinama pokušavalo raditi na rješavanju ovog problema, pa se UKC Tuzla zbog toga i zaduživao.
„Nezamislivo je da pacijent dođe u javnu zdravstvenu ustanovu pa da nemate pidžamu, da mu kažete idi kupi lijek. To je pokušavano u proteklom periodu da se izbjegne na taj način što se Klinički centar zaduživao kod dobavljača kako bi na taj način obezbijedili te lijekove koji su neophodni pacijentima“, kazao je Zijad Latifović, predsjednik nezavisnog strukovnog sindikata u zdravstvu FBiH.
Taj dug dosegao je 92 miliona KM, a problemi su se i dalje nizali. Nakon što je imenovan Upravni odbor UKC-a Tuzla, počelo se raditi na vraćanju dugova.
„To je zaista dug koji nimalo nije zanemariv. Sačinili smo program za saniranje tog duga, pomogao je i Zakon o konsolidaciji FBiH. Po tom zakonu dobili smo već neku sumu i očekujemo dodatnu tranšu. Pokušat ćemo i iz drugih izvora da rješavamo dug, a drugi pravac je da hitno popravljamo stanje vezano za opremu“, rekao je Emir Softić, predsjednik UO UKC-a Tuzla.
Ljekarima nedostatak opreme najveći problem
Upravo nedostatak opreme i zastarjelost postojeće najveći su problem javnih zdravstvenih ustanova u TK. Zdravstveni radnici navode da često nemaju sredstava za rad, a pacijenti da im je određena usluga uskraćena, zbog neispravnosti aparata za dijagnostiku i slično. Jedan od aparata čija nabavka je prioritetna je linearni akcelerator, aparat za radio terapiju, koji košta 10 miliona maraka. Posljednjom odlukom kantonalne Vlade, sredstva su izdvojena i taj aparat će biti nabavljen, a bit će obezbijeđena i dodatna sredstva za nabavku i druge opreme.
„Istaknuti su nam problemi u smislu amortizacije opreme, zastarjelosti opreme na UKC-u. Zbog toga je Vlada TK predložila, Skupština usvojila, da se odobri 10 miliona KM za UKC za nabavku opreme. Pored toga odvojena su i sredstva za popravku i izgradnju lifta na Klinici za interne bolesti, koliko god to djelovalo minorno, to je zaista bio veliki problem“, rekla nam je Dajana Čolić, ministrica zdravstva TK.
Upozorava u Ljekarska komora
Za postojeće stanje sa opremom zdravstvenih ustanova Ljekarska komora TK krivi vladine institucije. Kažu, upozoravaju godinama, ali do sada nisu dobili zadovoljavajući odgovor.
„Sada imamo situaciju da Vlada pokušava sa nekakvom minimalnom pomoći kao da nešto popravi?! Međutim, to je kap na jednu čašu i bojimo se da ta minimalna finansijska pomoć prema svim zdravstvenim institucijama neće dati zadovoljavajuće rezultate i neće pomoći oporavku zdravstvenog sistema u TK“, kazao je prof.dr. Harun Brkić, predsjednik Ljekarske komore TK.
Problemi i u Domu zdravlja Tuzla
Ni stanje u tuzlanskom Domu zdravlja nije na zadovoljavajućem nivou. Pacijentice koje imaju potrebu za mamografskim pregledom godinama upućuju žalbe na rad ove ustanove, jer aparat za mamografiju ne radi, a novi koji je nabavljen nije stavljen u funkciju. Liste čekanja na pregled duge su i u ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Sadika Malikić priča nam da se zbog bolova u stomaku javila svom porodičnom ljekaru. Šok je uslijedio kada je dobila termin za snimanje abdomena.
„Došla sad i ona meni govori u petom mjesecu sam te naručila. Znači ja mogu umrijet, oteklo mi sve. Ja kažem njoj boli me, kaže evo naručila sam te prije na dva mjeseca nego što treba, znači prije na dva mjeseca, a naručila me za skoro pet mjeseci“, rekla je Malikić.
Ljekari opšte prakse umjesto pedijatara…
Građani se žale i na rad Predškolskog dispanzera Doma zdravlja Tuzla. Duga čekanja na pregled i činjenica da u drugoj smjeni na ovom Odjelu rade ljekari opšte prakse, a ne pedijatri osnovni su razlozi nezadovoljstva. Menadžment se nije se želio oglašavati u vezi upita o stanju u ovoj ustanovi. Kada je u pitanju Predškolski dispanzer, šefica Odjeljenja kazala nam je da Odjel radi u okviru federalnih standarda i normativa po kojima jedan pedijatrijski tim pokriva 900 osiguranika, odnosno djece do šest godina.
„Obzirom da u Predškolskom dispanzeru imamo registrovano 6200 osiguranika – djece uzrasta do šest godina, broj pedijatara je apsolutno odgovarajući za pružanje primarne zdravstvene pedijatrijske zaštite djece“, kazala je mr.med.sci.dr. Dijana Dugonjić, šefica Predškolskog dispanzera Doma zdravlja Tuzla.
A pored pacijenata, stanjem u sektoru javnog zdravstva nezadovoljni su i zdravstveni radnici koji su učestvovali u istraživanju RTV Slon. Od njih 114, čak 84 je kao najveći problem navelo nedostatak opreme za rad, dok su male plate i naknade, te loša organizacija rada uzrok nezadovoljstva kod oko 74 ispitanih. Zbog toga mnogi od njih odlaze „trbuhom za kruhom“. O tome razmišlja i 45,1% ispitanih. Da je osnovni problem nedostatak uslova za rad, tvrde i sindikati.
„Vrlo često dolaze ljudi u situaciju da se pitaju da li treba da rade u ovakvim uslovima, gdje je jedna sestra na 33 pacijenta, gdje nemate dovoljno količine opreme, nemate zaštitne opreme. Jako je teško i onda ljudi dolaze u dilemu da li da rade u takvom sistemu ili da potraže sebi neki bolji sistem u kojem se neće brinuti hoće li imati opremu, sistem, to se neko drugi brine“, rekao je Zijad Latifović, predsjednik nezavisnog strukovnog sindikata u zdravstvu FBiH.
Odlazak medicinskog osoblja
Upravo ovaj problem, za sobom vuče još jedan, a to je da se pacijenti zbog takvog stanja u javnim zdravstvenim ustanovama, sve se više odlučuju na liječenje u privatnim bolnicama i klinikama. Naše istraživanje pokazalo je da od 247 građana, njih 219, iako su zdravstveno osigurani, koriste usluge privatnih zdravstvenih ustanova i plaćaju ih.
„Odliv kadrova iz UKC-a je glavni uzrok, svi naši eminentni stručnjaci su otišli po privatnim klinikama i pacijenti zbog toga odlaze u te klinike jer su ih ti doktori vodili godinama. On zna da će platiti, ali će otići zato što vjeruje tom doktoru što ga je vodio godinama i tu je osnovni problem“, kazao je Zihnija Kamberović, medicinski tehničar u penziji.
Većina ispitanih uposlenika javnog zdravstva smatra opravdanim nezadovoljstvom građana kada su u pitanju usluge u javnim zdravstvenim ustanovama, dok najveći procenat ispitanih liječenje u privatnim klinikama podržava ukoliko javna ustanova ne može trenutno pružiti datu uslugu ili su duge liste čekanja. S druge strane i većina ispitanih građana smatra opravdanim nezadovoljstvo zdravstvenih radnika, ali im zamjeraju neljubaznost u ophođenju sa pacijentima.
Međutim, dok uposleni u ustanovama javnog zdravstva Vladu i resorno ministarstvo smatraju nadležnim za unapređenju položaja zdravstvenih radnika, građani očekuju da kao zdravstveni osiguranici u ovim ustanovama dobiju osnovnu uslugu, a ponekad makar i lijepu riječ.
