Razorni zemljotresi koji su pogodili Tursku, zabrinuli su cijeli svijet. Svaki jaki potres poput ovog u Turskoj, ponovo aktuelizira pitanje koja područja u svijetu su najugroženija kada su u pitanju podrhtavanja tla. Zemljotresi nisu nepoznanica ni u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi na geotektonskim pločama.
„Naša država kada biste crtali rascjede mogli biste igrati iks – oks na njoj kako bi to izgledalo na nekoj geotektonskoj karti, ta banjalučka, lašvanska, tuzlanska, sarajevska regija. Čitav niz je tih geotektonskih elemenata koje bismo mogli poredati u sjevernoj posavskoj Bosni“, kazao je Vedran Zubić, profesor geografije.
Upravo ti elementi vrlo lako mogu izazvati trusove i zemljotrese. Ovih problema nije izuzeto ni područje tuzlanske regije koje se nalazi u tzv. „savsko-vardarskoj“ seizmičkoj zoni koja je sa južne strane omeđena regionalnim rasjedom koji se proteže sjeverno od Banja Luke i dolazi u pravcu Petrinje u Hrvatskoj. Upravo zemljotres takve jačine je, prema seizmičkim analizama i maksimalno moguć na području Tuzle.
„Želim građane umriti, znači potres koji se desio u Turskoj vezan je za velike mega tektonske strukture i takvi potresi se dešavaju baš na tim područjima. Mi smo vezani za regionalne rasjede i manje seizmičke blokove, tako da je zbog toga manje očekivani potres na području Tuzle“, navodi Zubić.
Iako mjesta panici ne bi trebalo biti, profesor Zubić upozorava da se unaprijed treba raditi na rješavanju potencijalnog problema, a ne posljedica. Najvažnija je kaže on, građevinska struktura objekata.
„Kada govorite o prije svega gradnji, vi u Tuzli znate Skojevske zgrade koje su pravljenje nakon velikih zemljotresa, da moraju izdržati 7 Richtera, vi znate kako to treba izgledati zgrada koja je građena kako treba”, istakao je Miralem Mulać, šef Odjeljenja za upravljanje rizicima od katastrofa u CZ Tuzla..
Upravo zbog toga je Grad Tuzla 2010. godine u prostorni plan ugradio stavku po kojoj se novi objekti moraju graditi i biti prilagodljivi osmom stepenu Merkalijeve skale, odnosno 6,3 po Rihteru. Pod uslovom da su se svi izvođači i subjekti nadzora pridržavali ove odredbe noviji objekti sigurniji su od onih starih, upozorava Mulać.
„Stariji objekti sigurno nisu građeni po tom principu, pogotovo iz Austro – ugarskog perioda i prije 90-tih. Drugčiji je način gradnje bio i važoli su drugi tehnički uslovi. Moraće se i u tom pogledu nešto uraditi da se pokušaju i takvi objekti prilagoditi seizmičkoj aktivnosti na području Tuzle da budu sigurni za stanovanje“, kazao je Miralem Mulać, šef Odjeljenja za upravljanje rizicima od katastrofa u CZ Tuzla.
Iako, pravih savjeta koji vas mogu sto posto zaštititi u slučaju zemljotresa baš i nema, kako kaže profesor Zubić, najbitnije je što prije napusititi objekat, ukoliko je to moguće, te se ne vraćati u njega jer sekundarni potres vrlo često može izazvati puno veće posljedice od prvog.
