Šesnaestog maja 2014. godine mještane naselja Badre u Tuzli u ranim jutarnjim satima dočekali su prizori klizišta. U dvorištu Ahmeta Atića u samo par minuta našlo se preko osam metara zemlje i blata.
“Ja sam mislio da to rano dolaze ljudi i da odnose smeće. Kad sam na prozoru vidio , vidio sam zemlju koja ide odozgo, to je bilo strašno gledati. Samo osjetiš da ogromna količina zemlje kreće polako, puca lome se drveće i drugi materijali. To je bilo vrlo teško.” rekao je Ahmet Atić, mještanin naselja Badre.
Danas, devet godina poslije pokretanja klizište porodica Atić spremnije dočekuje vremenske neprilike. Klzište je sanirano, a po uputama geologa poduzete su mjere kojima je mogućnost pokretanja novih klizišta na ovom području svedena na minimum.
„Civilna zaštita je prokopala kanal širine i dubine četiri do pet metara. Odvučena je zemlja i nasute su gromade stijena, a onda je urađena drenaža.” nastavio je Ahmet Atić, mještanin naselja Badre
Prema podacima Civilne zaštite Grada Tuzla te 2014. prijavljeno je preko 300 klizišta koja su nanijela ogromnu štetu. Danas, na području Tuzle ima preko 2.100 klizišta od skoro pet hiljada hektara površine, a više od dvije hiljade hektara detektovanih potencijalnih novih klizišta. Iako trenutno nema prijavljenih novih klizišta, Civilna zaštita razvila je i stavila u upotrebu jedinstveni geoalarm.
„Kada padne od 35 do 50 litara kiše po metru kvadratnom u roku od 24 sata ili u roku jednog sata, to je žuti geoalarm. Imamo narandžasti , a to je kada padne od 50 do 70 litara i crveni kada padne preko 70 litara. To se nama dešavalo 2001, 2010, 2014. godine.“ naglasio je Miralem Mulać, šef Odjeljenja za upravljanje rizicima od katastrofa u Civilnoj zaštiti Grada Tuzla.
Prema istraživanju UNDP-a iz 2015. godine od 144 lokalne zajednice na području Bosne i Hercegovine, Tuzla je zauzela neslavno prvo mjesto kao najrizičnije područje podložno klizištima. Prema riječima Mulaća ni geoalarm nije dovoljan da bi se katastrofe spriječile. Stoga će, u narednom periodu biti pokrenuta inicijativa za donošenje Zakona o klizištima.
„Prema tom zakonu bi se trabalo znati šta je čija obaveza. Da prirodne nepogode ne budu obaveza samo Civilne zaštite nego društva odnosno svih osoba stručnjaka, tačnije svih onih koji učestvuju u istraživanju klizišta i jednostavno da se zna štaje čija nadležnost u kom momentu.” nastavio je Miralem Mulać, šef Odjeljenja za upravljanje rizicima od katastrofa u Civilnoj zaštiti Grada Tuzla
Pored reakcije nadležnih u slučaju pokretanja klizišta, jako je bitno sanirati posljedice. Dvorište našeg sagovornika sa početka naše priče, ali i kompletno klizište u naselju Badre sanirano je u rekordnom roku. No, kako se klizišta u manjem ili većem broju dešavaju svake godine, Civilna zaštita konstantno radi na sanaciji i otklanjanju posljedica.
„Prošle godine smo uradili deset lokacija i trenutno radimo u MZ Dobrnja dva klizišta gdje su ugroženi objekti, a ukoliko nam dozvole vremenski uslovi Mramor na lokaciji Marina glava“ zaključio je Miralem Mulać, šef Odjeljenja za upravljanje rizicima od katastrofa u Civilnoj zaštiti Grada Tuzla.
U slučaju pokretanja klizišta najvažnije je udaljiti se od zone klizišta, te obavijestiti Civilnu zaštitu na broj telefona 121.
