Nakon 40 godina: Rekonstrukcija magistralnog vrelovoda kao dijela sistema daljinskog grijanja

Gradsko vijeće Tuzle prihvatilo je prijedlog JP Centralno grijanje Tuzla za rekonstrukciju magistralnog vrelovoda kao dijela sistema daljinskog grijanja Tuzle. Rekonstrukcija podrazumijeva proširenje kapaciteta snabdijevanja grada toplotnom energijom, te stvaranje prostora za dalju energetsku tranziciju i širenje mreže daljinskog grijanja. Projekat obuhvata čak tri varijante.

Tri varijante rekonstrukcije magistralnog vrelovoda na dionici od Termoelektrane do lokacije stare Livnice. Radi se o dionici dužine oko pet kilometara. Svima je za cilj povećanje kapaciteta toplotne energije za Tuzlu za oko 100 megawata, otprilike za još pola grada ovoliko, koliko je danas”, rekla je Mirela Uljić, pomoćnica gradonačelnika u Službi za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica. 

Iz JP Centralno grijanje Tuzla ističu kako su sagledani svi tehnički, tehnološki i ekonomski aspekti, te da od ponuđene tri varijante, optimalno rješenje u vidu rekonstrukcije magistralnog vrelovoda zapravo je podzemno i to iz više razloga.

Opredijeljenost za DN 800 podzemni vrelovod je ušteda toplotne energije u samom transportu vrele vode sistemom daljinskog grijanja, zatim benefiti dobijanja dodatnih 100 megawata, potpuni monitoring na pojavu bilo koje vrste vlage na cjevovodima, te nema održavanja, jer su te cijevi u zemlji i zaštićene su”, istakao je Aleksandar Hura, rukovodilc distributivnog sektora u JP Centralno grijanje Tuzla.

Trenutni magistralni vrelovod izgrađen je prije skoro 40 godina i stekli su se stekli uslovi za njegovo proširenje i izgradnju novog. Prijedlog za rekonstrukciju magistralnog vrelovoda podržalo je 26 vijećnika. I pozicija i opozicija u Vijeću složni su u jednom, da je ovo historijski događaj za Tuzlu.

Ono što je potrebno naglasiti jeste da ćemo realizacijom ovog projekta u cijelosti dobiti novih 100 megawat sati nove energije, to je otprilike tri do četiri naselja veličine Slatine ili Sjenjaka”, rekao je za RTV Slon Anel Ibeljić, predsjednik Kluba vijećnika SDP-a u Gradskom vijeću Tuzla.

Obzirom da se radi o projektu kojim se planira priključenje više stambenih objekata na sistem grijanja što je svakako historijski projekat, ono na čemu mi apeliramo i što smo govorili u prethodne dvije godine jeste da ljudi koji žive u nekim visinskim područjima i koji nemaju mogućnost priključka na centralno grijanje, da se i ti stambeni objekti priključe na centralno grijanje ili da se nađu neka rješenja kao što su toplotne pumpe”, istakla je Selma Ćatibušić, vijećnica Platforme za progres u Gradskom vijeću Tuzla.

Mensur Alić, jedan je od najstarijih vijećnika u Gradskom vijeću Tuzla. Ono što ga posebno raduje jeste činjenica da se nalazi na toj funkciji kada se realizuju projekti koji su na području grada počeli prije četiri decenije, a odrazit će se na to da građani Tuzle imaju kvalitetnije grijanje i u naredne četiri.

Rješavamo problem za narednih 40 godina kada je u pitanju grijanje grada Tuzla. Ovo je jedan dugotrajan posao koji će trajati par godina koji neće već sutra zaživjeti, ali važno je da smo na vrijeme krenuli sa ovim projektom”, kazao je za RTV Slon Mensur Alić, vijećnik Tuzlanske alternative u Gradskoj vijeću Tuzla.

Da će trebati nekoliko godina za realizaciju projekta rekonstrukcije magistralnog vrelovoda, mišljenja je i Nikica Vidović, vijećnik Hrvatske demokratske zajednice u Gradskom vijeću Tuzla.

Ono što je dobro ako sam shvatio da uz 600 prečnika 0.60 dodatno 80 cm parovoda koji bi dolazio u Tuzlu. Ono što je lošija kombinacija je što će trebati godine za to. Sigurno ovaj vid ne može pokriti sve stambene objekte koji nisu zgrade. Ono što mi zastupamo i smatramo dobrim je da se u tim naseljima naprave toplane”, dodaje Vidović.

Vijećnike u Gradskom vijeću Tuzla najviše brine hoće li dodatnih 100 megawat sati biti dovoljno za širenje toplifikacije u svim Mjesnim zajednicama Tuzle. Prema dosadašnjim procjenama za realizaciju projekta rekonstrukcije magistralnog vrelovoda kao dijela sistema daljinskog grijanja Tuzle, bit će potrebno oko 40 miliona KM, ali taj iznos još uvijek nije konačan.

Vezane vijesti

TUZLA