Zbog rasta cijena građani su sve siromašniji, konvertibilna marka vrijedi manje u našim novčanicima nego lani, a rast plaća se ne može osjetiti zbog visoke inflacije, ocijenio je ekonomski analitičar Admir Čavalić, upozorivši kako najteže razdoblje tek dolazi – zima, odnosno energetska kriza.
Po njegovim riječima, inflacijom su najviše pogođeni oni s najmanjim dohotkom, odnosno oni na dnu društvene i ekonomske hijerarhije.
– To je posebno izraženo u kontekstu naše zemlje koja spada u red najsiromašnijih europskih zemalja – rekao je Čavalić u izjavi za Fenu, napomenuvši kako značajan dio raspoloživog dohotka građani troše na prehrambene proizvode i energente, što onda naglašava inflatorne pritiske.
Međutim, dodaje, mogući su kratkoročni uspjesi za pojedine – npr. za državu po pitanju vlastitih prihoda, ili pak dužnike zbog pada vrijednosti novca i slično.
Pritom naglašava kako inflacija povećava rizik od siromaštva, jer čini građane siromašnijim, a gospodarstvenike bespomoćnima u jeku rasta troškova proizvodnje.
Po njemu, inflacija donosi niz negativnih društvenih efekata, čemu smo svjedočili tijekom hiperinflacije 80-ih godina prošlog stoljeća u bivšoj Jugoslaviji. Od prevara, fiktivnih financijskih shema, pa sve do krađa, moguće i konflikta.
Prema izvješću Eurostata, inflacija u Europskoj uniji u rujnu je iznosila 10,9 posto, dok je kod nas, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, dosegla 18,1 posto.
Zabilježen ekonomski rast, no novčanici sve prazniji
Čavalić napominje kako smo tijekom ove godine imali rast prosječne plaće, blagi rast zaposlenosti, rast izvoza, proračunskih prihoda i industrijske proizvodnje – dakle, većine ekonomskih parametara.
– Da građani prate samo ove parametre, pomislili bi da je sve u redu. Međutim, imamo i rast cijena finalnih proizvoda i usluga, što građane čini relativno siromašnijim, i to iz dana u dan. Konvertibilna marka manje vrijedi u našim novčanicima nego prije godinu dana. Jednostavno, možemo manje kupiti za navedenu – kaže ekonomski analitičar.
Usporavanje trenda rasta plaća
Upitan možemo li očekivati rast plaća zbog povećanja stope inflacije, odgovorio je kako se to već događa, ali rast plaća ne možemo osjetiti zbog visoke inflacije.
– Prosječna plaća za kolovoz je 1.145 maraka, a godinu ranije ona je iznosila oko 1.000 maraka. Minimalni rast je pod utjecajem nekoliko faktora – inflacije koja povećava očekivanja kod radnika, kako u privatnom tako i u javnom sektoru; privatnog sektora koji teže posluje uslijed problema u lancima snabdijevanja i promjena cijena faktora proizvodnje; države koja ne nudi kratkoročne mjere, niti ekonomske reforme tipa smanjivanja fiskalnog opterećenja na rad – napominje Čavalić.
Smatra kako će rast kamatnih stopa i moguća recesija usporiti trend rasta plaća, a nada se i samu inflaciju.
Zauzdavanje inflacije i izbjegavanje recesije
Ekonomski stručnjaci očekuju da će doći do pada inflacije u narednoj godini, a to potvrđuju i aktualne prognoze MMF-a.
Međutim, smatra Čavalić, najteže razdoblje tek slijedi – zima odnosno energetska kriza koja je prati kako u svijetu, EU, tako i u Bosni i Hercegovini.
Naglašava kako izbjegavanje recesije nije pitanje našeg djelovanja, već rezultat prilika u svijetu.
Kako ističe, posebno zabrinjavala činjenice da će vjerojatno doći do usporavanja njemačke i talijanske ekonomije, odnosno značajnog broja ekonomija zemalja EU-a, što se onda prelijeva i na BiH.
– Bosna i Hercegovina direktno ovisi od navedenih, tako da je moguće da će izvoznici prvi osjetiti značajan pad ekonomske aktivnosti, što se onda može reflektirati na ostatak gospodarstva – zaključuje ekonomski analitičar.
RTV Slon/Fena
