Jedan od glavnih uslova klanja kurbana, jeste da je životinja halal, i da osoba koja kolje kurban mora biti musliman, psihički zdrav i osposobljen za tu aktivnost. S obzirom na to da je kurban bajram u jednom od najtoplijih mjeseci u godini potrebno je poštovati pravila zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla koje je obaveza i prema vjerskim propisima, ali i prema postojećoj zakonskoj regulativi.
”Cijeneći tradiciju obrednog klanja, koja najčešće uključuje klanje malih i velikih preživara, ovaca i goveda prijemčivih na brucelozu, kao i druge zarazne bolesti, napominjemo da je Zakonom o veterinarstvu BiH prometovanje životinjama koje nisu obilježene ušnim markicama, koje nisu preventivno dijagnostički pregledane i koje nemaju veterinarsku svjedodžbu o zdravstvenom stanju strogo zabranjeno”, naveo je Muhamed Gladan, rukovodilac Veterinarskog zavoda u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Meso spada u lahko kvarljive namirnice koje su ujedno dobra podloga za rast mikroorganizama, te iz tog razloga prilikom obrade i skladištenja neophodno je da bude na hladnom i čistom mjestu. U okolnostima visokih vanjskih temperatura iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica upozoravaju da se osiguraju odgovarajući uslovi u pogledu higijenske manipulacije životinjama i mesom nakon klanja, kao i osiguranja odgovarajuće temperature, hlađenja tokom čuvanja i prijevoza kurbanskog mesa. Idealna je temperatura od 0 do plus 4 stepena Celzijusa.
”Posebno skrećemo pažnju da se izbjegne odlaganje nusproizvoda klanja u kontejnere komunalnog otpada, odbacivanje u okoliš i sl., već da se oni propisno zakopaju na imanju porijekla uz obaveznu brigu o nivou podzemnih voda, tipu zemljišta, dimenzijama mjesta za zakopavanje, sprječavanja pristupa štetočinama, pticama, psima i drugih životinja”, kazao je Gladan.
Kože kurbana nakon klanja nužno je konzervirati soljenjem, po mogućnosti hlađenjem, te u što kraćem roku predati sakupljaču, koji mora osigurati odgovarajuće mjesto i hladni režim za sakupljanje i dalji prijevoz koža.
