Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) objavila je 8. decembra 2005. godine da će se svake godine 4. aprila obilježavati Međunarodni dan borbe protiv mina. Prvi put je obilježen 4. aprila 2006. godine kao podsjetnik globalnoj zajednici da mine, municija i neeksplodirana ubojna sredstva i dalje povređuju i ubijaju hiljade ljudi širom svijeta, uključujući i djecu.
Međunarodni dan borbe protiv mina, između ostalog, ima za cilj da podigne nivo svjesnosti o minama, ali i da obilježi napredak koji je do sada postignut u nastojanjima da ih se potpuno iskorijeni. Iz tog razloga u Bosni i Hercegovini (BiH) se svake godine na prigodan način obilježi ovaj datum, pa tako i Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ) ukazuje na potrebu povećane svjesnosti o minama među stanovništvom, a posebno u rizičnim grupama kao što su povratnici, radnici u šumarstvu, lovci i drugi.
Bosna i Hercegovina – zemlja sa izraženim problemom minske opasnosti
Bosna i Hercegovina je i nakon 26 godina od završetka ratnih dejstava (1992.-1995.) zemlja sa vrlo izraženim problemom minske opasnosti. Mine i dalje predstavljaju opasnost za stanovništvo i uzrok su blokiranja korištenja brojnih resursa. Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 922. 37 km2 ili 1,8 % u odnosu na njenu ukupnu površinu a na kasetnu municiju 1.45 km2. Prostor Federacije Bosne i Hercegovine (Federacija BiH) je po pitanju ugroženosti od mina posebno pogođen jer se oko 2/3 sumnjive površine nalazi upravo na prostoru Federacije BiH. Od ukupne minsko sumnjive površine, prema podacima BH MAC-a na dan 31.12. 2021. godine, na Federaciju BiH odnosilo se 727. 28 km² (78 %).
Prema prvoj procjeni Centra za uklanjanje mina u BiH, minsko sumnjiva površina u BiH iznosila je 4.000,2 km2 ili 8,2% od ukupne površine BiH. Iz navedenih podataka vidljivo je da je došlo do značajnog smanjenja minski sumnjive površine u BiH, ali je i poražavajuća činjenica da 26 godina poslije završetka agresije na našu domovinu mine i druga eksplozivna sredstva još uvijek predstavljaju prijetnju za bh. stanovništvo. Od posljedica minskih nesreća u BiH je nakon rata stradalo 1.771 lice, od čega 621 smrtno. Od ovog broja 115 je nastradalih deminera, od čega njih 53 smrtno.
Smanjenje zagađenosti prostora minama i eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata uvršten je među tri osnovna strateška cilja FUCZ koji se provodi putem Sektora za organizaciju deminiranja i uništavanja eksplozivnih sredstava. Sektor je nadležan za poslove protivminskih aktivnosti za koje je akreditovana FUCZ, a koje provodi putem Odsjeka za deminiranje i Odsjeka za neeksplodirana ubojna sredstva (NUS).
Brojne aktivnosti FUCZ na uklanjanju i uništavanju eksplozivnih sredstava
U dosadašnjem radu, od 1998. godine do danas, deminerski timovi FUCZ su očistili od mina više od 20 km2 minsko sumnjive površine i predali je na korištenje lokalnim zajednicama širom Federacije BiH. Deminerski timovi i timovi za uništavanje eksplozivnih sredstava FUCZ su ukupno do sada uklonili i uništili više od 30.000 protivpješadijskih mina, 4.000 protivtenkovskih mina i preko 300.000 komada raznih neeksplodiranih ubojitih sredstava. Nažalost, u ovom periodu demineri Federalne uprave civilne zaštite su na 133 lokacije vršili izvlačenje žrtava stradalih od mina.
FUCZ će i u 2022. godini nastaviti realizaciju aktivnosti u izvođenju protivminskih akcija (PMA) koje za cilj imaju redukciju rizika i rješavanje problema uticaja mina i drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, primarno na području Federacije BiH. Planirano je da se u 2022. godini završe započeti zadaci iz 2021. godine, te da se realizuju značajni projekti iz oblasti humanitarnog deminiranja na osnovu godišnjeg plana kojeg usvaja Vlada Federacije BiH.
Na ovaj način FUCZ će u oblasti deminiranja nastaviti aktivnosti u ispunjenju svoje misije, a to je uspostavljanje sigurnog okruženja za normalan i prosperitetan život svih građana BiH i sa žrtvama mina potpuno integriranim u društvenu zajednicu.
