ederalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača danas je na sjednici obrazložio poslanicima Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Prijedlog zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji BiH, kojim se, kako kaže, uređuju kao osnovna prava: pravo na dječiji dodatak i pravo na novčanu pomoć porodiljama koje nisu u radnom odnosu.
– Osnovica za obračun ova dva prava je najniža plata u Federaciji utvrđena u skladu s odredbama Zakona o radu – kazao je Drljača.
Pravo na dječiji dodatak, ukoliko se usvoji zakon, ostvarit će djeca do navršene 18 godine života, ako su prihodi po članu domaćinstva te porodice do 40 posto najniže plate u Federaciji utvrđene u skladu sa odredbama Zakona o radu ukoliko isto dijete nije na smještaju u hraniteljskoj porodici ili ustanovi socijalne zaštite na teret budžetskih sredstava.
– Visina osnovnog dječijeg dodatka je 19 posto najniže plate u Federaciji (103,7 KM mjesečno). Pri utvrđivanju visine dječijeg dodatka imalo se u vidu potreba da se ublaže posljedice siromaštva, materijalna sigurnost porodica, a uz uvažavanje budžetskih ograničenja. Ovo pravo bi se finansiralo iz budžeta Federacije – istakao je Drljača.
Pravo na novčanu pomoć, ostvariće sve porodilje koje nisu u radnom odnosu, odnosno, ukoliko se nalaze na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili su na redovnom školovanju.
– Mjesečna naknada za ovu vrstu prava iznosit će 55 posto najniže plate u Federaciji utvrđene u skladu sa odredbama Zakona o radu, a isplaćuje se u periodu od 12 mjeseci (oko 298 KM mjesečno). Ovo pravo bi se finasiralo na kantonalnom nivou, pod uslovima utvrđenim federalnim propisima – naveo je Drljača.
Za realizaciju navedenih prava potrebno je izdvojiti na godišnjem nivou oko 138 miliona KM.
Od toga se 105.559.200 KM odnosi na dječiji dodatak za oko 83.000 djece i 32.541.600 KM za novačnu pomoć za oko 9.100 neuposlenih porodilja – rekao je Drljača.
Kroz predložena zakonska rješenja bilo je, kako kaže, neophodno otkloniti prisutnu diskriminaciju u ostvarivanju prava po osnovu mjesta življenja, a zatim uspostaviti socijalno pravični i fiskalno održiv sistem materijalne podrške porodice s djecom.
– Zakon ima, ne samo socijalnu, već i ekonomsku opravdanost jer predstavlja ulaganje u ljudske resurse, posebno u situaciji sve manjeg rađanja djece i odlaska mladih porodica u inostranstvo. Dugoročno proizvodi pozitivne kako socijalne, tako i ekonomske efekte. Materijalna podrška porodicama s djecom, podrazumijeva podršku kroz materijalna davanja, a radi pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, kao i u njihovom osposobljavanju za samostalan život i rad. Cilj je da se svoj djeci obezbijede približno jednaki materijalni uslovi za zdrav i pravilan psihofizički razvoj u porodici – poručio je Drljača.
