Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac poručio je jučer u Sarajevu, na predstavljanju vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2021., da prioritet treba biti zaštita domaće proizvodnje.
“Uzimajući u obzir sve izazove koje je pred domaći privredni sektor postavila pandemija Covid-19, ohrabrio me je podatak da smo u 2021. zabilježili rast ukupne vanjskotrgovinske razmjene za 30,9 posto u odnosu na 2020“, poručio je Košarac.
Napomenuo je da je glavni vanjskotrgovinski partner BiH i dalje EU, te da postoji opredjeljenje za implementaciju evropskih standarda na domaćem terenu, ali da BiH u EU treba da budu ravnopravani partneri, uz puno uvažavanje prava na zaštitu domaća proizvodnja.
“Bazično smo orijentisani na implementaciju postojećih sporazuma, ali primarno moramo voditi računa o zaštiti naših interesa i bez kompleksa razgovarati sa EU. Iskustva naših primarnih proizvođača i prerađivača govore nam o potrebi adaptacije SSP-a, jer je ovaj sporazum, nažalost, potpisan na njihovu štetu”, ocijenio je Košarac.
Podsjetio je da je resorno ministarstvo u cilju sanacije negativnih posljedica u više navrata Vijeću ministara BiH predlagalo uvođenje zaštitnih mjera na uvoz svježeg i rashlađenog mesa.
“Iako konstantno izostaje podrška ministara iz Federacije BiH u Vijeću ministara BiH, mi nećemo odustati od prijedloga za uvođenje prelevmana i carinskih stopa, jer je apsolutno nepravedno da jedino prilikom uvoza svježeg i rashlađenog mesa u BiH, u odnosu na zemlje u okruženju, nema nikavih opterećenja“, naglasio je Košarac.
Ukazao je i na potrebu otvaranja novih tržišta za plasman proizvoda iz Republike Srpske i Federacije BiH, cijeneći da je to jedna od najboljih mjera za zaštitu domaće proizvodnje.
“Ne umanjujući značaj tržišta EU, mišljenja sam da je neophodno raditi na dodatnoj povazanosti sa Rusijom, Kinom i Turskom, ali i hrabrije ući u ideju potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini sa Euroazijskom ekonomskom unijom. Riječ je o impozantnom tržištu većem od 180 miliona ljudi, na kojem bi privrednici iz Republike Srpske i FBiH imali dobre šanse za dodatnu stabilizaciju i razvoj poslovanja”, poručio je Košarac.
Govoreći o vanjskotrgovinskoj razmjeni u okviru zemalja CEFTA Sporazuma, on je naglasio potrebu za unaprjeđenjem i dodatnim jačanjem regionalne saradnje. S tim u vezi, posebno je izdvojio regionalnu inicijativu ”Otvoreni Balkan”, koja predstavlja ozbiljnu šansu za privredni napredak Republike Srpske i Federacije BiH, budući da će regionalna ekonomska zona omogućiti olakšanu trgovinu robom i uslugama, kao i slobodno kretanje ljudi i kapitala u zemljama regiona.
“Ponovu ću uputiti poziv političkim predstavnicima iz Federacije BiH da podrže i slijede politiku člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i opredjeljenje institucija Republike Srpske da zajedno sa Srbijom i drugim zemljama regije budemo dio Otvorenog Balkana. Zaista ne postoji nijedan opravdan razlog da budemo crna rupa na Balkanu i izolujemo naš privredni sektor iz ekonomski perspektivnih regionalnih tokova”, naglasio je Košarac.
Pohvalio je trud, napor i zalaganje privrednika iz BiH, ističući da su uprkos svakodnevnim izazovima uspjeli da se etabliraju na regionalnom, evropskom i svjetskom tržištu.
“U tom procesu institucije možda nisu domaćoj privredi pomogle u dovoljnoj mjeri, možda nisu bile na visini zadatka. Moja poruka institucijama je da moraju biti servis privredi i svojim aktivnostima dati vjetar u leđa privrednoj zajednici”, poručio je Košarac, saopćeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
RTV Slon/akta.ba
