Nepovoljan položaj freelancera u BiH mogao bi postati još nepovoljniji ukoliko predloženi novi zakoni o doprinosima i porezu na dohodak u Federaciji BiH budu usvojeni.
Naime, prema novim prijedlozima, freelanceri će za za ugovore o djelu plaćati iste stope doprinosa kao i za ugovore o radu, iako (i dalje) neće moći koristiti te usluge. Također, povećava se doprinos za zdravstvo sa 4% na 13,5%, te se dodaje još i doprinos za PIO/MIO u visini od 18,5%.
Na najavu da će set novih zakona uskoro biti usvojen, Udruženje “Freelance” u BiH je odmah reagovalo. Uputili su dopise svim klubovima zastupnika u Predstavičkom domu, kojim su tražili da ne dozvole usvajanje ovih verzija teksta Zakona, jer su pogubni za opstanak freelencera koji rade u Federaciji BiH.
U dopisu su naglasili da ne pristaju na rješenja kojima se i dalje nastoji freelencerima naplaćivati doprinose, bez mogućnosti ostvarenja prava koja moraju da proizilaze iz plaćanja tih obaveza..
Obrazlažući problematiku oko novog Prijedloga zakona o doprinosima, Elena Babić-Đaković, predsjednica Udruženja “Freelance” u BiH kaže da trenutni prijedlozi sadrže mnoge nejasnoće, a jedina instanca koja može dati 100% tačno tumačenje neke regulative je Vlada FBiH tj. resorno ministarstvo Ministarstvo finansija.
“Mi smo svjesni da su ovi zakoni dio EU reformi, i da trebaju biti usvojeni. Međutim trenutni tekst prijedloga Zakona je štetan po freelencere. Iz tog razloga nastojimo da utičemo na proces donošenja ovih zakona kako bi freelencerima koji rade u FBiH bio osiguran stimulativan poslovni ambijent, imajući u vidu da je ovaj oblik poslovanja sve zastupljeniji i kod nas i Evropi i u cijelom svijetu. Ukoliko ne bude sluha za naše zahtjeve, razmotričemo sve legitimne opcije koje imamo na raspolaganju kao Udruženje i reagovati”, kazala je ona.
Namjera Udruženja je da u narednom periodu djeluje amandmanski na tekstove ovih prijedloga zakona, kako bi u konačnici bili usvojeni u formi tekstova koji će biti pravedni i koji će omogućiti svakom freelenceru da ostane u svojoj zemlji raditi, razvijati se i doprinositi.
“Trenutno smo u fazi formulisanja zahtjeva i kreiranja amandmana. To je prvi korak, a drugi je njihovo zagovaranje i nadamo se da ćemo dobiti podršku parlamantaraca”, navodi Babić-Đaković. Dodaje da ne postoji način da iko opstane radeći tako da skoro pola prihoda daje državi i da pri tom i dalje nema prava na korištenje usluga za koje daje novac.
“Dakle, prema novim prijedlozima mi bi osim plaćanja poreske stope od 13%, trebali izdvojiti i 32 posto za doprinose iako nemamo pravo na zdravstveno i penziono osiguranje i priznavanje staža. U kontaktu smo sa Ministarstvom finansija FBiH i Vladom FBiH i imamo obećanja da ćemo mi to imati. Ali, niko ne govori kada“, poručuje ona.
Iz Ministarstva finansija FBiH su pojasnili da su freelanceri obavezni platiti doprinos za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO), čak i kada imaju to osiguranje po drugom osnovu. Npr. ukoliko sebi dobrovoljno plaćaju PIO, ili su u klasičnom radnom odnosu, opet na dohodak od freelancinga trebaju platiti PIO. Navodno, plaćanjem tog doprinosa će se moći ostvariti i prava koja donosi zahvaljujući izmjenama pripadajućeg zakona, a ukoliko je stopa doprinosa ista kao za lica u radnom odnosu.
Doprinos za zdravstveno osiguranje freelanceri plaćaju samo u slučaju kada nemaju isto po drugom osnovu. “Ukoliko se usvoji Zakon o doprinosima, uskladit će se propisi o zdravstvenom osiguranju, kako bi osobe koje plate ovaj doprinos mogle crpiti i određena prava”, kazali su iz ministarstva.
I pored toga, postoji volja kod freelancera da pristanu na plaćanje ovih doprinosa, ali da imaju pravo na zdravstveno – da su zagarantovana i zakonski riješena i to u momentu kada ovi zakoni budu usvojeni.
“Ne možemo pristati na usvajanje zakona, a da se naši zahtjevi rješavaju naknadno”, napominje ona, dodajući da je to jedan od uslova.
Zakoni moraju biti doneseni u obliku da budu podrška freelancerima, da mogu opstati kao jedan od oblika radnika i da naravno doprinose i dalje zemlji.
“Ne sporimo plaćanje poreza, problem su doprinosi”, naglašava ona. Prema njenim riječima, vlast ima šansu da pokaže dobru volju i razumijevanje, da podrži mlade i omogući im da ostanu u svojoj državi, te da imaju od njih dugoročnu korist. Zato im se moraju obezbijediti prava i podsticajni uslovi da mogu raditi i da zakonski okvir bude takav da poštuje te radnike.
Pored problema sa doprinosima, freelanceri imaju problem i sa uzimanjem od 4 posto od svake zarade. Naime, freelancer u FBiH na svaku uplatu treba platiti porez od 10 posto, te zdravstvo 4 posto, a ima pravo na 20 posto rashoda, odnosno 30 posto ukoliko rad nekog freelancera ima obilježja autorskog djela.
Institucija Ombudsmena je to istražila, potvrdila da su u pravu i izdala svoje preporuke Vladi i Parlamentu Federacije kako bi se prestalo sa tom pljačkom.
“Naravno, ta preporuka nije obavezujuća, ali bi dobro bilo da se ispravi nešto što je nekorektno. Sigurna sam da bi rješavanje tog problema, motivisalo freelancere da uđu u sistem i time bi se povećao broj poreskih obveznika. Očekujemo da će se Prijedlog Zakona o izmjeni trenutnog Zakona o doprinosima koji je na našu inicijativu uputila Demokratska fronta sa ciljem da se ispoštuje preporuka Ombusmena uskoro naći na dnevnom redu Parlamenta FBiH i da će donosioci odluka glasati za njegovo usvajanje, kako bi konačno zaustavili ovu nepravdu koja nam se godinama nanosi”, smatra predsjednica Udruženja.
Veliki problem im predstavljaju mitovi i predrasude o njihovom radu. Mnogi misle da su nepošteni i da neće da plaćaju. U suštini, veliki broj freelancera se sami bore da zarade svoj hljeb povremenim angažmanom na globalnom tržištu rada, pritom ne koristeći ništa od džavnih reusursa.
U svom radu imaju podršku pojedinih predstavnika vlasti koji su svjesni da je freelancing danas sastavni dio globalne ekonomije i tržišta rada, da su to mladi, inteligentni i vrijedni ljudi koji samo traže svoja prava.
Ipak, podrška nije tolika da bi mogla uticati na izmjene zakona.
Trenutno rade na razradi ideje o kreiranju saveza sa ostalim udruženjima u BiH koja imaju iste interese.
“Vjerujemo da bi na taj način naše inicijative dobile snagu i uticaj na donosioce odluka da zakoni budu usvojeni u tekstu koji će freelancerima i malim preduzećima omogućiti da opstanu, da imaju podsticaj da u svojoj zemlji i dalje rade i doprinose”, poručila je ona.
Razlog više za njihov bunt je i taj što država ne ulaže ništa u freelancere, a pored toga imaju element da država nije dobar primjer građanima.
“Kada vlast bude primjer poštenja, onda će i građani slijediti taj primjer”, zaključila je naša sagovornica.
RTVSlon/akta.ba
